Za kaznena djela počinjena u vrijeme i nakon akcije "Oluja" dosad procesuiranim osobama sudilo se za ubojstva, a ne za ratni zločin. Tako je i u slučaju Varivoda gdje se sudski postupak, nakon odluke Vrhovnog suda, ponavlja, a šestorica se osumnjičenih terete za teška ubojstva iz koristoljublja. Dosad je jedini objedinjeni izvještaj o procesuiranju kaznenih djela vezanih uz "Oluju" u Bijeloj knjizi tadašnjeg ministra pravosuđa Zvonimira Šeparovića, gdje se poimence navodi 13 osoba koje su pravomoćnom presudom osuđene na zatvorsku kaznu od jedne do 15 godina, a za ubojstvo je ukupno suđeno 26 osoba. Za ubojstva 32 osobe, prema tom izvještaju, počinitelji su otkriveni, a za još 13 žrtava počinitelji su bili nepoznati. Među nabrojenim slučajevima koje su počinili nepoznati počinitelji ne spominju se tri slučaja zbog kojih su u utorak uhićena četvorica što su sada u šibenskom zatvoru. Koliko je ukupno bilo kaznenih prijava protiv nepoznatih počinitelja za ubojstva i ostala teška kaznena djela - službenih podataka nema.

Radovan Ortynski jučer je, kako doznajemo, Vladi poslao izvještaj o aktivnostima Državnog odvjetništva u vezi s ratnim zločinima. Pobrojani su poznati slučajevi, u kojima su osumnjičeni već u pritvoru, i to bez obzira na nacionalnost osumnjičenih. No, riječ je samo o djelima koja su kvalificirana kao ratni zločin, a ne i o ubojstvima koja su se događala u ratnim zbivanjima. Tu je i ključ spora s Haaškim sudom koji - sudeći prema optužnici protiv Ante Gotovine - želi dokazati da je za i nakon "Oluje" počinjen ratni zločin, a ne nepovezani slučajevi ubojstava. I iz najnovije kaznene prijave protiv četiriju osumnjičenika u Šibeniku proizlazi da je riječ o osobama odmetnutim iz HV-a. K tomu, ratni zločin može se, prema našem Kaznenom zakonu, počiniti za rata, oružanog sukoba ili okupacije, pa se nameće i pitanje mogu li zločini počinjeni nakon završetka "Oluje" biti kvalificirani kao ratni.

No, kako god ih pravna struka kvalificirala, važno ih je rasvijetliti i procesuirati. Prema nekim procjenama, na osječkom se području 1992. godine dogodilo osam ubojstava i jedan pokušaj ubojstva, dosad nerasvijetljeni, koji se po nekim okolnostima mogu staviti u tu ladicu. Na požeškom je području lani ekshumirano 13 tijela u selu Šnjegaviću. Riječ je o slučaju evakuacije 26 sela na tom području 29. listopada 1991. godine, s većinskim srpskim stanovništvom. Županijski državni odvjetnik u Požegi Rudolf Maček kaže kako zasad novosti u kriminalističkoj obradi tog slučaja nema. Maček kaže da novosti nema ni u slučaju Ribnjaka blizu Pakraca, gdje je također kriminalistička obrada već mjesecima u tijeku. Pavao Rukavina, županijski državni odvjetnik u Gospiću, kaže kako su svi otkriveni leševi bili evidentirani, obavljen uviđaj, a da je za mnoge teško reći jesu li žrtve zločina i što se, zapravo, dogodilo. Spominje tako slučaj tijela muškarca pronađenog nakon "Oluje" kojega je sestra identificirala, a pretpostavlja se da je bio ranjen te da je zaostao za zbjegom.

Silvana Perica