Iako u domeni pravosuđa, odluka braniteljskog tima u Bjelovaru i stav Vladimira Gredelja, predsjednika Županijskog suda u Bjelovaru, da se ni jedna informacija tijekom istražnog postupka ne smije objaviti, u suštini je politička odluka. Gredelj je jasno kazao - želi se spriječiti politizacija procesa i »medijski linč«. Riječ je o istražnom postupku protiv četvorice bivših pripadnika Specijalne policije osumnjičenih za ubojstvo šestorice zarobljenika i teško ranjavanje civila u šumi nedaleko od Bjelovara, krajem 1991. godine.

Oba postupka povezuje angažman hrvatskog pravosuđa u procesuiranju ratnih zločina. Povezuje ih i činjenica da im je u pozadini i politička pragmatika. Pritisak haaške tužiteljice Carle del Ponte u Beogradu i traženje izručenja popriličnog broja osumnjičenika - od predsjednika Srbije do vukovarske trojice - ima izravan učinak na hrvatsko pravosudno ubrzanje. Želi li Hrvatska vratiti međunarodni (pravosudni) kredibilitet, mora potvrditi svoju sposobnost suočavanja s vlastitim pravosudnim obvezama. Onemogućavanje medijskog utjecaja dokazuje i želju da se onemogući politička rasprava o optužbama koje tek treba dokazati.

Izvjesno je da se u oba slučaja radi o pripadnicima policije i Hrvatske vojske, što daje osobito značenje procesima. Kako je Hrvatska, opravdano, osjetljiva na svaki pokušaj kriminalizacije Domovinskoga rata, na hrvatskom je pravosuđu da, razlučivanjem odgovornosti, to spriječi. Dužnost je pravosuđa osigurati uvjete u kojima će o ljudima i događajima govoriti činjenice. Mora se rehabilitirati pojam istinitosti.