Vjesnik: 07. 09. 2001.
Ortynski ne želi s podacima u javnost, a Vlada ih prije mora proučiti
Do objedinjenih podataka o procesuiranju ratnih zločina službenim kanalima nemoguće je doći jer Ortynski s njima ne želi u javnost, a Vlada ih prije mora proučiti / Tako je zasad nepoznato je li možda bilo kaznenih prijava MUP-a za ratne zločine koje je Državno odvjetništvo odbacilo / U nedostatku službenih informacija, mediji objavljuju podatke iz 1999. godine, iz »Bijele knjige« Zvonimira Šeparovića, u kojoj su pobrojana procesuirana kaznena djela
povezana s »Olujom«ZAGREB, 6. rujna – U Vladinom Uredu za priopćavanje potvrdili su u četvrtak da su zaprimili izvješće Državnog odvjetništva o procesuiranju ratnih zločina. No, kako je rečeno, Vlada ne želi komentirati sadržaj izvješća »dok ga ne prouči«. Također, u Vladinom Uredu ističu da će uskoro biti održana tematska sjednica Vlade o područjima posebne državne skrbi, na kojoj će se razmotriti što je učinjeno na procesuiranju ratnih zločina s hrvatske strane.
Nagađalo se da se glavni državni odvjetnik Radovan Ortynski sastao ovih dana s premijerom Ivicom Račanom, te da su razgovarali o tomu što je Državno odvjetništvo do sada poduzelo u progonu ratnih zločina. No, Ortynski je demantirao susret s Račanom, tako da je otpalo i nagađanje da je bilo riječi
o aktivnostima Državnog odvjetništva u vezi s ratnim zločinima.Do objedinjenih podataka o procesuiranju ratnih zločina službenim kanalima nemoguće je doći jer Ortynski s njima ne želi izaći u javnost, a Vlada ih prije mora proučiti. Tako je za sada, primjerice, nepoznato je li možda bilo kaznenih prijava MUP-a za ratne zločine koje je Državno odvjetništvo odbacilo.
U nedostatku službenih informacija, mediji objavljuju podatke iz 1999. godine, iz »Bijele knjige« Zvonimira Šeparovića, u kojoj su pobrojana procesuirana kaznena djela povezana s »Olujom«. No, ni jedno nedjelo vezano uz »Oluju« tada nije kvalificirano kao ratni zločin. Iz podataka u »Bijeloj knjizi« pak proizlazi da je 13 osoba pravomoćno osuđeno na zatvorsku kaznu od jedne do petnaest godina za
ubojstva vezana uz »Oluju«, šezdesetak osoba osuđeno je za pljačku i palež, a ni jedna osoba nije osuđena zbog silovanja.Poznato je da je prvi osumnjičeni za ratne zločine s hrvatske strane bio Mihajlo Hrastov, za događaje na Koranskom mostu 1991. godine. U Rijeci je u tijeku i proces Mirku Norcu i Tihomiru Oreškoviću za ubojstva srpskih civila na gospićkom području, a posljednjih dana uhićeno je više osoba u Dalmaciji koje se tereti za zločine nakon akcije »Oluja«.
Biljana Bašić