Zašto Smiljko Sokol i Vice Vukojević ne bi odgovarali za pripremu puča u Bosni i Hercegovini kada postoje pisani stenogrami s Pantovčaka koji potvrđuju da je upravo spomenuti dvojac izradio dokumente o ustroju države u državi Herceg-Bosne - pitanje je koje je navelo predsjednika HSP-a 1861. Dobroslava Paragu da tijekom posljednjih deset godina podigne tridesetak kaznenih prijava protiv najviših dužnosnika bivše vlasti, ali i osoba iz javnog života koje su, prema njegovu mišljenju, uzurpirajući svoj položaj najdrastičnije prekršile zakone Republike Hrvatske.

Iako čelnik politički marginalne stranke, Paragi se ne može prigovoriti nedostatak političkog instinkta: glavni akteri njegovih kaznenih prijava su, među ostalima, i Miroslav Kutle zbog zloupotreba u gospodarskom poslovanju Dubrovačke banke, KIM-a, "Mirne" Rovinj, Gradskog podruma i Glumina banke, Mladen Schwartz za aplaudiranje likvidaciji Milana Levara i pozivanje na ubojstvo predsjednika Stipe Mesića zbog njegova svjedočenja u Haagu, Obrad Kosovac za cenzuru na HTV-u, Vinko Sindičić za ubojstvo obitelji Stjepana Ševe, za koju talijanski pravosudni dosjei navodno kriju nepobitne dokaze, članova Državnog sudbenog vijeća zbog nelegalnog izbora Berislava Živkovića na mjesto državnog odvjetnika... Paraginu prijavu zaradio je i nepoznati počinitelj zbog sustavnog blokiranja pomoći opkoljenom Vukovaru.

O Svjestan sam toga da posao političke stranke nije podizanje kaznenih prijava, ali što drugo učiniti kada očite nezakonitosti nisu izazivale gotovo nikakve reakcije pravosudnih organa - protupitanje je kojim nam je predsjednik HSP-a 1861. odgovorio na konstataciju da je u uređenoj državi malo neuobičajeno da politička stranka obavlja posao državnog odvjetništva.

Predsjednik Ustavnog suda Smiljko Sokol se "zahvaljujući" Đapiću može pohvaliti još jednom kaznenom prijavom. Paraga, naime, tvrdi da se Đapić u utrci za predsjedničke izbore našao zbog 13 tisuća potpisa krivotvorenih iz kartoteke MORH-a. Ovo je jedno i jedna od rijetkih prijava koja je dobila svoj epilog: Ustavni sud pitijski je, prema Paraginu mišljenju, utvrdio da se ova institucija ne bavi utvrđivanjem jesu li određeni potpisi krivotvoreni ili ne, nego samo pitanjem postoje li uistinu ljudi koji su podržali određenog predsjedničkog kandidata.

Na Paraginoj listi kršitelja zakona je i Zlatko Canjuga, koji je 1997. godine, kao predsjednik zagrebačke Gradske skupštine, izjavio da će dokrajčiti SDP i HSS kada se oslobodi obveza u Nogometnom klubu Croatia. Prijava je podignuta i protiv Ivana Penića, bivšeg ministra policije, zbog izdavanja putovnice ruskom mafijašu Simeonu Mogiljeviču, te Hrvoja Šarinića, bivšeg predstojnika Ureda predsjednika, zbog njegove uloge u dogovaranju humanog preseljenja, genocida i ratnog zločina protiv civilnog stanovništva.

Ako je Hrvatska doista premrežena organiziranim kriminalom, za što postoji mnoštvo dokaza, onda ga pravna država mora i raksrinkati - smatra Paraga, izražavajući nadu da će novi državni odvjetnik Radovan Ortynski učiniti ono što su se njegovi prethodnici ustručavali: procesuirati kaznene prijave HSP-a 1861. i tako okrenuti novo poglavlje u pravosudnoj praksi posttuđmanovske Hrvatske.

— Osnovanost neke kaznene prijave ne cijeni se po motivu osobe koja ju je podnijela, nego prema procjeni da je kazneno djelo zaista počinjeno - ističe Dragan Novosel, zamjenik državnog odvjetnika.