ZAGREB - Iako je ministar financija Mato Crkvenac prije nešto više od mjesec dana upozorio svoje kolege na sjednici Vlade da Hrvatska “ne smije nastaviti ubrzavanje trenda zaduženosti”, država će se uskoro na domaćem tržištu zadužiti za novih 200 milijuna eura, odnosno 1,52 milijarde kuna. To će učiniti novim plasmanom Euro-obveznica koje će aranžirati Zagrebačka banka i Privredna banka Zagreb. To je, podsjetimo, već treće izdavanje obveznica na domaćem tržištu, jer su već ranije plasirane obveznice DAB-a i HZZO-a. No, ovo je prvo zaduženje obveznicama kojem je svrha financiranje proračuna.

Tako će, najvjerojatmje već na prvoj jesenskoj sjednici sabora, Vlada morati zastupnicima objasniti svrhu zaduženja, kako bi ishodila njihovu suglasnost za drugi ovogodišnji rebalans proračuna i izmjene zakona o njegovom izvršenju. Posljednji put, početkom srpnja, država se zadužila na europskom tržištu plasmanom obveznica vrijednih 250 milijuna eura i tako je potrošila mogućnost daljnjeg zaduživanja u Europi. Naime, u proljeće ove godine na to je tržište plasirano obveznica u iznosu od 500 milijuna eura. Uz to država se zadužila i na japanskom tržištu izdavanjem takozvanih samuraj-obveznica vrijednih 250 milijuna dolara. Tako se država samo na inozemnom tržištu dugoročno zadužila za nešto manje od 9,5 milijardi kuna, što je malo manje od petine godišnjeg proračuna središnje države. Osim dugoročnih zaduženja na domaćem i inozemnom tržištu država je kod banaka kojima je prodavala trezorske zapise kratkoročno zadužena u prosjeku nešto više od pet milijardi kuna, što je – opet - uglavnom posljedica neostvarivanja privatizacijskih prihoda.

Iako se jučer nije moglo provjeriti zašto država samo dva mjeseca nakon posljednjeg zaduženja priprema novo, može se pretpostaviti da je uzrok isti nemogućnost ostvarivanja privatizacijskih prihoda. Naime, srpanjsko zaduženje posljedica je smanjenja očekivanih privatizacijskih prihoda s 8,5 na 6,5 milijardi kuna. Od tih 6,5 milijardi zasada je prema tvrdnjama članova Vlade sigurno jedino 3,6 milijardi kuna od prodaje 16 posto dionica HT-a.

Dodatni problem Ministarstvu financija predstavlja i dospjeće otplate jednogodišnjeg mostnog kredita, podignutog prošle godine kod City banke radi kašnjenja privatizacije HT-a. Prema nekim inforamacijama taj bi kredit uvećan za kamate iznosio 3,6 milijardi kuna, otprilike onoliko koliko će država dobiti od prodaje HT-a. U pravoj nevolji država će se tek naći ukoliko dotad ne uspije realizirati ugovor s DT-om. Država će radi toga najvjerojatnije biti prisiljena tražiti reprogram tog kredita.

Najnovije zaduženje posIjedica je političke napetosti, posebice, između Vlade i branitelja, procjenjuje Jadranko Mijalić, predsjednik saborskog Odbora za proračun i financije. On smatra da se Vlada nije usudila značajnije smanjiti rashode pa se odlučila za politički bezbolnije rješenje - novo zaduživanje. Uvjeren je da će kao i dosad Vladin prijedlog proći u Saboru bez velike rasprave. S tom tvrdnjom slaže se i Vladin najveći gospodarski kritičar iz redova HDZ-a Ivan Šuker. On misli da se situacije slične ovoj ne mogu izbjeći dok se ne da prava slika onoga što hrvatsko gospodarstvo može, pa se prerna tome i odrede rashodi.

Mirela KLANAC, Jagoda MARIĆ