Glasnogovornica haaške tužiteljice ponovila je u subotu u Mostaru svoju tvrdnju s kraja kolovoza da će početkom listopada protiv Miloševića biti podnesene optužnice "za zločine u Hrvatskoj i BiH". Sada treba pričekati hoće li je, kao i pri prethodnom objavljivanju, na određeni način, njezina šefica opet demantirati. Podsjetimo, Carla del Ponte tada je kazala da će Milošević biti optužen (samo) za genocid u BiH, dok je "Hrvatska još otvorena".

Doduše, razlike između javnih izjava Florence Hartmann i Carle del Ponte možda su posljedica i nedovoljne preciznosti, iako ih većina nije tako shvatila. Naime, zločin genocida samo je jedan, iako najstrašniji, od četiri skupine zločina za koje je Haaški sud mjerodavan. Ostali su zločini protiv čovječnosti u što spada i etničko čišćenje, zločin kršenja zakona ili običaja rata, te teška kršenja Ženevskih konvencija iz 1949. koja se mogu počiniti samo u uvjetima međunarodnog oružanog sukoba.

Moguće je, dakle, izjave Carle del Ponte i njezine glasnogovornice shvatiti tako da Milošević neće biti optužen za genocid u Hrvatskoj, nego za neki drugi od navedenih zločina. Iako bi, s obzirom na 15 tisuća žrtava velikosrpskog pohoda to bilo teško nazvati nekim drugim imenom. Ne samo zbog sudbine Vukovara, Dubrovnika, Škabrnje i drugih mjesta nego još više zbog oko 300 dosad nađenih masovnih grobnica s nesrpskim žrtvama.

U tom kontekstu, daljnje oklijevanje Carle del Ponte oko Hrvatske u slučaju Milošević, kao i eventualno amnestiranje Srbije od odgovornosti za agresiju na Hrvatsku, moguće bi bilo shvatiti jedino kao posljedicu političkih pogađanja s krajnjim ciljem da se u Haagu, zbog nekih političkih interesa, ne sudi načinu realizacije projekta velike Srbije. Sve će biti jasnije kada se optužnice uskoro objelodane, no, imajući u vidu neka dosadašnja haaška iznenađenja koja, suprotno ukupnim činjenicama s početka devedesetih, idu za ujednačavanjem krivnje Zagreba i Beograda, skepsa, nažalost, nije bez razloga.