Ako Vojislav Šešelj ode u Haag, u posjet Miloševiću, morat će biti uhićen jer je Hrvatska za njim raspisala međunarodnu tjeralicu / Od 1991. do 2000. godine u Hrvatskoj su za kaznena djela protiv čovječnosti i kršenja međunarodnog kaznenog prava optužene 1522 osobe, od toga je osuđena 691, a 379 osoba je osuđeno u odsutnosti. Oslobođeno je 67 osoba / "Ratni zločini ne zastarijevaju, treba ih istraživati,dosljedno procesuirati i procese čim prije završiti, bez obzira na nacionalnost počinitelja i žrtava", kaže Dubravko Palijaš, pomoćnik hrvatskog ministra pravosuđa

ZAGREB, 9. rujna - Gotovo svi hrvatski mediji ovih su dana objavili agencijsku vijest da će šef srbijanskih radikala Vojislav Šešelj zatražiti od nizozemskih vlasti vizu kako bi posjetio svojega dojučerašnjeg zaštitnika i kompanjona Slobodana Miloševića.S druge strane, široj javnosti uglavnom je promakla prošlotjedna vijest da je 41-godišnjem banijskom Srbinu ukinut pritvor nakon što je pri ulasku u Hrvatsku, kod Dvora na Uni, uhićen pod sumnjom za počinjeni ratni zločin. Provjerom spisa u sisačkom Županijskom sudu utvrđena je nevinost toga građanina, koji je, sudeći prema novinskim napisima, netom po puštanju na slobodu sjeo u svoj automobil i odmaglio put Sombora, u kojemu živi od 1995. godine.

I četnički vojvoda i Srbin s početka priče nalazili su se na popisu osoba osumnjičenih ili optuženih za ratne zločine i teške povrede međunarodnog ratnog prava. Posljednja bjelovarska, šibenska i bibinjska uhićenja osoba osumnjičenih za ratne zločine počinjene za vojnoredarstvene akcije "Oluja" i nakon nje taj će popis zasigurno proširiti. No učestalost uhićenja, ali i glasno negodovanje kako hrvatskih, tako i srpskih stranaka, organizacija i udruga u Hrvatskoj, ponovo aktualizira listu ratnih zločinaca koju su sastavila hrvatska istražna tijela.

"Ratni zločini ne zastarijevaju, treba ih istraživati, potom dosljedno procesuirati i takve procese čim prije završiti, bez obzira na nacionalnu pripadnost počinitelja i žrtava", kaže za Vjesnik Dubravko Palijaš, pomoćnik hrvatskog ministra pravosuđa. "Sva državna tijela, mjerodavna za otkrivanje i prijavljivanje ratnih zločina, prije svega MUP, dužna su utvrditi postojanje osnovane sumnje da je počinjeno djelo ratnog zločina, potom prikupiti sve raspoložive dokaze i proslijediti prijave Državnom odvjetništvu, koje je jedino ovlašteno, a i dužno, progoniti počinitelje takvih kaznenih djela", tvrdi Palijaš.

Od 1991. do 2000. godine u Hrvatskoj su za kaznena djela protiv čovječnosti i kršenja međunarodnog kaznenog prava optužene ukupno 1522 osobe. Od toga ih je osuđena 691, a 379 osoba je osuđeno u odsutnosti. Oslobođeno je 67 osoba. Za ta kaznena djela ukupno je prijavljeno 4438 osoba. Više od 90 posto ovih osoba srpske je nacionalnosti.

Je li prošlih godina bilo slučajeva uhićenja osoba protiv kojih nisu bile podignute optužnice? U Ministarstvu pravosuđa, uprave i lokalne samouprave odgovaraju potvrdno. Uhićenje riskiraju i one osobe protiv kojih nije podignuta optužnica, ali protiv kojih se, na temelju rješenja istražnog suca, provodi istraga. Ako nisu bili dostupni istražnom sucu, tada su protiv njih donesena rješenja o provođenju istrage te o određivanju pritvora.

Zanimljivo je da osoba iz druge zemlje, tvrde u Ministarstvu pravosuđa, službeno može provjeriti vodi li se protiv nje postupak ili ne.

Ako pak na granicu dođe osoba osuđena na kaznu zatvora dulju od pet godina, mora se uhititi na ulasku u Hrvatsku, a potom poslati na izdržavanje kazne. U takvim slučajevima, međutim, ljudi imaju pravo zahtijevati obnovu kaznenog postupka i tražiti ukidanje pritvora.

Hrvatska je do sada, zbog djela ratnih zločina, raspisala više od 1000 međunarodnih potjernica.

Svaki oblik pritisaka, istupanje pojedinaca ili udruga radi utjecaja na ishod pokrenutih postupaka, jest kazneno djelo, tvrdi pomoćnik pravosudnog ministra Dubravko Palijaš.

Milan Jelovac