Najnoviji podaci Državnoga zavoda za statistiku potvrdili su da su u središnjoj banci imali dobar nos kad su u strahu od inflacije oštrim mjerama odlučili zaustaviti slabljenje kune, što je razljutilo bankare. U HNB-u su, naime, bili uvjereni da će se dizanje određenih cijena koje kontrolira država ili koje određuju velike tvrtke (poput HT-a), koje su praktički monopolisti u Hrvatskoj, dramatično odraziti i na službenu statistiku, pa su reagirali unaprijed. Konkretno, jučer se na Internet stranici Državnog zavoda za statistiku moglo pročitati kako su cijene na malo (sa sezonskim proizvodima) u kolovozu u odnosu na srpanj porasle 1,8 posto. Možda ne zvuči puno, ali to znači da bismo imali godišnju inflaciju 21,6 posto ako bi cijene rasle svaki mjesec kao u kolovozu.

Dodajmo kako su cijene na malo u kolovozu u odnosu na prosinac prošle godine porasle 3,7 posto, a u odnosu na prošlogodišnji kolovoz 5,8 posto.

DZS je izračunao da su cijene robe u kolovozu u odnosu na srpanjske cijene čak smanjene (0,1 posto), međutim, drastično su (8,6 posto) povišene cijene usluga. Dakle, nema tajni. Najveći krivac za porast cijena u kolovozu HT-ova su poskupljenja. Sasvim konkretni podaci DZS-a govore da su u kolovozu poštanske i telekomunikacijske usluge porasle 103,8 posto. Slijedi ih porast cijena stambeno-komunalnih usluga 3,1 posto te financijskih i drugih usluga 2,7 posto.