ZAGREB, 13. rujna - Opsežne pripreme za izborni Sabor HSLS-a, najviše programsko, statutarno i izborno tijelo stranke, praktički su počele nedjeljnim dolaskom Joze Radoša, v.d. predsjednika stranke, u splitski ogranak. Ono što će se zbivati u Splitu imat će izravne posljedice na proljetnu stranačku konvenciju, s obzirom na to da se radi o najjačem uporištu tzv. desne frakcije HSLS-a, ali i s obzirom na činjenicu da aktualni čelnik stranke ne uživa nepodijeljenu podršku splitskih članova. Iako će se Sabor stranke održati tek na proljeće sljedeće godine, jesen nije vrijeme koje bi bilo prerano za »pročešljavanje terena«. Naime, da bi se mogao organizirati tako važan politički skup, nužne su velike tehničke pripreme - organiziranje ogranaka i izbor delegata za Sabor.

Izbor delegata nije samo formalan posao. Ne treba zaboraviti da su Saboru HSLS-a, makar će biti redovan, prethodile izvanredne okolnosti koje su podijelile i čelništvo i članstvo stranke.

Na javnoj razini, stječe se dojam da se u stranci ništa ne događa. Dražen Budiša uporno šuti; izjave ne želi dati ni Joško Kontić koji je, u znak solidarnosti s Budišom, podnio ostavku na potpredsjedničko mjesto u stranci; Radoš daje izjave, ali oprezne; Goran Granić, koji u stranci nema nikakve funkcije, još nije opovrgnuo ljetošnju izjavu da se više neće baviti politikom, nakon što, na ovaj ili onaj način, prestane njegov mandat u Vladi. Sastanci stranačkih tijela rijetki su, a i kad se održe, nemoguće je postići jedinstven stav - svatko glasuje po svojoj savjesti - i u stranci, i u parlamentu i u Vladi.

No, samo se prividno u stranci ništa ne zbiva. Liberali, koji su uložili deset godina u stvaranje i jačanje stranke, neće dopustiti da se ona uništi zbog, kako kažu, nekoliko fotelja koje bi neki političari najradije odnijeli doma. Stranka je u teškom iskušenju ne samo zbog karijerističkih ambicija utjecajnih pojedinaca u njoj, nego i zbog neospornog ideološkog sukoba koji se zaoštrava, a u javnosti je površno prepoznat kao nepomirljivost između »državotvoraca« i »europejaca«. Jednima je uporište u Dalmaciji, drugima u sjevernoj Hrvatskoj.

Naravno da će se dvije neformalne frakcije konačno sukobiti na predstojećem izbornom Saboru stranke, i zato nije svejedno kako će na terenu teći pripreme za izbor delegata. Svaki glas može biti presudan s obzirom na to da će, realno je pretpostaviti, svaka frakcija istaknuti svoga kandidata. Da bi Sabor radio pravovaljano, mora biti nazočno više od polovice članova, a odluke se donose natpolovičnom većinom glasova nazočnih. Sabor može praktički sve: mijenjati Temeljna načela, program i statut stranke, usvojiti temeljnu rezoluciju kojom se utvrđuje politika HSLS-a u idućem mandatnom razdoblju, on bira i stranačke funkcionare - od predsjednika i potpredsjednika do članova Velikog vijeća.

Predsjednik postaje kandidat koji dobije natpolovičnu većinu u prvom krugu izbora. Ako nijedan od više predloženih kandidata ne dobije potrebnu većinu u prvom krugu, provodi se drugi krug, u koji ulaze dva kandidata koja su u prvom krugu dobila najviše glasova. U slučaju da se ne izabere predsjednik, predsjednik radnog predsjedništva Sabora HSLS-a mora u roku od sedam dana sazvati sjednicu Velikog vijeća na kojoj se bira v.d. predsjednika. U roku od šest mjeseci mora se sazvati novi izborni Sabor.

Dugo se u javnosti spekulira da će se za predsjedničko mjesto natjecati Jozo Radoš i Đurđa Adlešić. Sasvim je sigurno, kažu neki utjecajni liberali iz Dalmacije, da će jug istaknuti svog kandidata. Ne otkrivaju ime. Joško Kontić? Ivica Škarić? Ili netko treći? Svaki od mogućih kandidata mogao bi proći - ali pod jednim uvjetom: da ga, formalno ili neformalno, podrži Budiša. Ali, teško je vjerovati da će Budiša to i učiniti. Da nije bilo »haaškog slučaja«, možda bi se Budiša i založio za Radoša ili Đurđu Adlešić. Međutim, u presudnom trenutku i u pitanju od nacionalnog značenja, njegovi najbliži suradnici nisu mu dali bespogovornu podršku. Odnosi su tada zahladnjeli.

U sjeni Dražena Budiše izrasli su mnogi dobri političari, ali još ni jedan pravi vođa. Ako je tome tako za očekivati je da će u slučaju neriješenog rezultata dvojice kandidata, iskočiti treći - Dražen Budiša. On će vjerojatno u posljednji trenutak, ocjenjujući razvoj situacije, odlučiti hoće li se kandidirati. Neke analize pokazuju da ga još podržava 16 od ukupno 21 županijske organizacije. Najveće protivnike ima u koprivničkoj i virovitičko-podravskoj županiji, koje vode saborski zastupnici Godek i Brož. Dvije slavonske također mu nisu previše sklone, ali one bi odlučile u skladu s razvojem događaja.

Pitanje je hoće li Budiša naći snage i može li dati stranci novi zalet. Neosporno je da će izbor predsjednika HSLS-a presudno utjecati na unutarstranačke odnose, ali jednako tako i na buduću ulogu HSLS-a na hrvatskoj političkoj sceni.