Carla del Ponte je oštro prigovorila što još nije imenovan hrvatski časnik za vezu s Haaškim sudom. Muslimani i Srbi su to davno učinili - Zlatko Lagumdžija je izjavio da će BiH na sebe preuzeti sve oblike pomoći uhićenim muslimanskim generalima kako bi se uspješno mogli braniti na sudu u Haagu - Srpske uhićenike pomogla je Republika Srpska, a kad su u Haag stigli Hrvati, e, onda Federacija BiH nije, štono se kaže, ni prstom makla da im se pomogne

Odnosi BiH s Međunarodnim kaznenim sudom (ICTY) u Den Haagu postajat će sve složeniji. To se pokazalo veoma zorno za posljednjeg pohoda glavne haaške tužiteljice Carle del Ponte Sarajevu. Na nekoliko primjera to se dobro vidi, to je pitanje posebice važno za hrvatski narod u BiH.

U prvom susretu s dva člana Predsjedništva BiH Živkom Radišićem i Berizom Belkićem, Carla del Ponte oštro je prigovorila što još nije imenovan hrvatski časnik za vezu s Haaškim tribunalom. Muslimani i Srbi su odavno imenovali svoje časnike, a Jozo Križanović još to nije učinio iako je višekratno pokušavao.

— Vi još niste stvorili preduvjete za formiranje takvog ureda. U BiH ljudi iz vlasti još uvijek ne razmišljaju na način koji bi mogao zadovoljiti kriterije suda, stoga su takve inicijative preuranjene — reče Carla del Ponte i dade do znanja političarima u BiH da još nisu zreli za neke radikalnije reforme.

Časnici za vezu s Haaškim tribunalom dosad su se financirali iz proračuna entiteta, točnije iz proračuna Republike Srpske i Federacije BiH, s tim što je u početku hrvatski časnik za vezu bio na platnom popisu Herceg-Bosne. Zato je predloženo da sva tri časnika za vezu budu financirana iz proračuna Predsjedništva BiH i da onda s njim izravno komuniciraju, a ne s entitetskim ministarstvima pravde. Carla del Ponte je pozdravila taj prijedlog i preporučila da se što prije provede.

No, taj Centar je prepušten sam sebi. Suradnici u njemu ne dobivaju plaću, Centar nema novca za struju, grijanje, telefone, za benzin. A u njemu se čuva više od petnaest tisuća dokumenata o zločinima nad Hrvatima u nedavnim bosanskohercegovačkim ratovima.Nedavno haaško uhićenje muslimanskih generala Mehmeda Alagića i Envera Hadžihasanovića te brigadira Emira Kubure iznijelo je na površinu još jedno vrlo osjetljivo pitanje. Dr. Zlatko Lagumdžija je, na vijest o njihovu uhićenju, izjavio da će svi u BiH sve učiniti "da im pomognu da svoja prava procesuiraju u punom kapacitetu". To znači da država BiH na sebe preuzima sve oblike pomoći uhićenim generalima nekadašnje Armije BiH da se mogu uspješno braniti na sudu u Den Haagu.

Srpske haaške uhićenike pomagala je Republika Srpska. Kada su u haaški zatvor došli Hrvati, recimo general Tihomir Blaškić, Federacija BiH nije ni prstom makla da mu pomogne. Bosanskohercegovački Hrvati su se sami organizirali i prikupili novac za obranu hrvatskih haaških uznika i za pomoć njihovim obiteljima.

Lagumdžijina izjava izazvala je oštre komentare u Vitezu, Kiseljaku, Mostaru ili Širokom Brijegu. Svi su se pitali zašto to isto Predsjedništvo BiH i Vijeće ministara pa potom Federacija BiH nisu činili za haaške zatočene Hrvate. Da će Lagumdžijina izjava pojačati unutar BiH prepucavanje i međunacionalnu netrpeljivost, pokazuje sljedeći primjer.

Docent za javno pravo na Sveučilištu u Leipzigu dr. Edin Šarčević u sarajevskim medijima je Lagumdžijinu izjavu protumačio jednostrano i nepravedno. Po njemu pomagati treba haaške uznike samo iz bivše Armije RBiH, ali i one Srbe i Hrvate koji su bili u njezinim redovima.

Mit o Armiji

Dr. Edin Šarčević zaboravlja, mislimo namjerno, da sa stvaranjem Federacije BiH nema više ni Armije RBiH ni HVO-a, kao legalne i legitimne vojne sile hrvatskog naroda u BiH. Obje su one integralne sastavnice onoga što se zove Vojska Federacije BiH.

I još nešto. Dok je u postrojbama Armije RBiH bilo vrlo malo Hrvata i Srba, a generali Srbin Jovo Divjak i Hrvat Stjepan Šiber bili, po vlastitu priznanju, tek fikusi, u HVO-u je do sukoba s Armijom RBiH bilo čak dvadeset tisuća Muslimana.