Vjesnik: 20. 09. 2001.

Amerika: velik ulog na osvetnički rat

Amerika i Amerikanci žive u znaku grozničavog iščekivanja prvog rata 21. stoljeća. To se osjeća na svakom koraku širom Amerike, posebice kad se sleti u zračnu luku »Kennedy« u New Yorku. Pojačane mjere kontrole obuhvaćaju detaljnu provjeru identiteta i prtljage putnika / U euforičnoj predratnoj atmosferi obračuna s nejasno definiranim neprijateljem, čini se da su vodeći svjetski državnici ostali znatno hladnije glave

SALIH KONJHODŽIĆ

NEW YORK, 19. rujna (Od Vjesnikova posebnog izvjestitelja) – Dok prolaze posljednje minute ultimatuma Vijeća sigurnosti UN-a, kojim je od talibanskih vlasti u Afganistanu zatraženo da smjesta i bezuvjetno predaju ozloglašenog međunarodnog terorista Osamu bin Ladena, glavnog osumnjičenog za terorističke napade u New Yorku i Washingtonu, Amerika i Amerikanci žive u znaku grozničavog iščekivanja prvog rata 21. stoljeća.

To se osjeća na svakom koraku širom Amerike, posebice kad se sleti u zračnu luku »Kennedy« u New Yorku. Pojačane mjere kontrole obuhvaćaju detaljnu provjeru identiteta i prtljage putnika.

Da se nešto vrlo ozbiljno događa može se vidjeti čim se krene od pristanišne zgrade zračne luke prema središtu New Yorka, odnosno srušenim zgarištima tornjeva Svjetskog trgovačkog centra na Manhattanu iz čijih se porušenih temelja još dimi. Cestovni tunel koji vodi prema tom prestižnom dijelu grada, ponosu američkog izrastanja u svjetsku gospodarsku i političku velesilu, još je zatvoren za promet.

Duge kolone vozila preusmjeravaju se prema drugim tunelima i mostovima. Na mnogim prilazima američkome megalopolisu promet je u zastoju, jer su dijelovi prometnica rezervirani za vozila s dragovoljcima.

Na mnogim vozilima vijore se američke zastave koje simboliziraju ne samo jedinstvo zemlje, nego šalju i jasnu poruku američke nacije da je čvrsto i gotovo bezrezervno stala iza najavljene akcije kažnjavanja međunarodne terorističke nemani čiju ucijenjenu glavu otjelovljuje saudijski disident i milijarder Osama bin Laden.

Ta demonstracija nacionalnog raspoloženja i naglašene potpore predsjedniku Georgeu W. Bushu osobito je glasna u četvrtima američkih gradova u kojima žive doseljenici islamske vjere iz raznih zemalja. Iz nekih vozila, koja načičkana američkim zastavama kruže oko uglavnom siromašnih nastambi američkih muslimana, odjekuje do »daske« puštena američka himna. Ima, dakako, i znakova vjerske netrpeljivosti koja je već odnijela jednu muslimansku žrtvu.

U skladu s naraslim »osvetničkim raspoloženjem« da se zbog napada na Svjetski trgovački centar i Pentagon kazne počinitelji i zemlje mentori, mnogi su američki velegradi promijenili vanjski image. U obližnjoj Philadelphiji, primjerice, mnogi neboderi nisu više ukrašeni samo tradicionalnim bojama Pennsylvanije. Sada dominiraju boje »prenesene« s američke zastave. Prodaja zastava i drugih državnih obilježja donijela je mnogim tvrtkama pravo bogatstvo. Zadovoljno trljaju ruke i mnoge osiguravajuće tvrtke koje su udvostručile prodaju polica životnog osiguranja.

U takvoj euforičnoj predratnoj atmosferi obračuna s nejasno definiranim neprijateljem, čini se da su vodeći svjetski državnici ostali znatno hladnije glave. Pokazao je to i washingtonski sastanak francuskog predsjednika Jacquesa Chiraca i njegovog američkog domaćina Georgea W. Busha.

Uz određene francuske »ograde« o samostalnom djelovanju Pariza, postignut je dogovor o uspostavi globalne savezničke koalicije na čelu sa SAD.

»Francuska će sama procijeniti oblike i prirodu sve izglednije vojne intervencije koja će biti pokrenuta«, poručio je Chirac.

U srijedu je u SAD doputovao i britanski premijer Tony Blair koji je dao svesrdnu potporu izvođenju savezničke akcije kažnjavanja terorista. Prije dolaska u Washington, Blair je upozorio na nužnost da se za izvođenje te operacije osigura potpora široke »muslimanske i arapske antiterorističke koalicije«. On je jasno upozorio da se mora raditi razlika između islamističkih fundamentalističkih skupina i učenja svjetske monoteističke religije islama.

Da se iza kamikaza na američke ciljeve kriju takve ekstremističke vjerske skupine, potvrdio je jedan neimenovani poznavatelj prilika u složenome islamskom svijetu. Prema njegovim tvrdnjama, od 18 prošlotjednih »kamikaza«, čak 15 ih je iz Saudijske Arabije. Riječ je o teroristima koji se najviše regrutiraju u oblasti Al-Qassem, u blizini saudijske granice s Irakom i Kuvajtom. Oni su, inače, pripadnici manjinske islamske »škole« – vehabija. Vjeruje se da na njih vrlo velik utjecaj ima upravo afganistanski »zet« Bin Laden. On se, naime, oženio 13-godišnjom kćeri afganistanskog čelnika Mullaha Omera. Ostale Bin Ladenove žene su iz Sirije, Saudijske Arabije i Jemena.

Saveznici su, čini se, na ratnu osvetničku kocku stavili goleme uloge. Najveći od njih je zahtjev da se izruči Bin Laden. Što će afganistanski vjerski velikodostojnici odlučiti, teško je prognozirati. Odluče li se za »Bin Ladenovu politiku« morat će se, sada je to izvan svake sumnje, sučeliti sa snažnim odgovorom Amerikanaca i njihovih saveznika.