Prema zapovijedi američkog ministra obrane Donalda Rumsfelda, u Zaljev će se uputiti više od 100 borbenih zrakoplova F-16 i F-15 i bombarderi B-2 / Najavljuje se dolazak Francuza, Nijemaca i drugih američkih saveznika unutar NATO pakta / Britanci su prvi priskočili u pomoć, uputivši u nemirno područje Zaljeva i Srednjeg istoka ratne brodove, zrakoplove i elitne vojne postrojbe / Potpora je stigla i iz Moskve / Sudjelovanje u skupoj akciji kažnjavanja talibana moglo bi donijeti nove nevolje američkom gospodarstvu koje je već na rubu recesije

NEW YORK, 20. rujna (Od Vjesnikova posebnog izvjestitelja) – Sjedinjene Države su, po hitnom postupku, započele prebacivati vojsku na područje Zaljeva. Riječ je o završnoj izvedbi zajedničkog savezničkog vojnog suprotstavljanja međunarodnom terorizmu, pod nazivom »Beskrajna pravda«. Neposredan povod vojnom okupljanju su prošlotjedni teroristički udari na Svjetski trgovački centar u New Yorku i zgradu Pentagona u Washingtonu.

Najavljuje se i dolazak Francuza, Nijemaca i drugih američkih saveznika unutar NATO pakta. Britanci su prvi priskočili u pomoć, uputivši u nemirno područje Zaljeva i Srednjeg istoka ratne brodove, zrakoplove i elitne vojne postrojbe. Potpora je stigla i iz Moskve. Očekuje se da će samo Amerikanci za »osvetničke napade« koristiti oko 300 letjelica iznimno velike udarne moći. Gotovo polovica te goleme zračne eskadrile prebacit će se nosačima zrakoplova »Carl Winston« i »Enterprise« do američkih baza na Bahreinu, Kuvajtu i Turskoj. Iz Sredozemlja je u Zaljev krenuo i nosač zrakoplova »Theodore Roosevelt«. Lako je moguće da u slučaju rasplamsavanja ratnog sukoba pristignu i nova, kako američka tako i europska, vojna pojačanja.

Američki izvjestitelji javljaju o grozničavoj utrci s vremenom kako bi se prva, složena ratna operacija protiv međunarodnog terorizma – zamišljena na mnogo još nedovoljno jasno utvrđenih fronti – što profesionalnije pripremila i izvela.

Glasnogovornik Bijele kuće Ari Fleischer nije dao jasan odgovor o početku »afganistanske oluje« protiv Osame bin Ladena i njegovih talibanskih saveznika, rekavši samo da akcija neće biti izvedena prerano, ali ni prekasno. »Bit će to u pravo vrijeme, kako bi lekcija kažnjavanja talibana bila što učinkovitija i vjerodostojnija«, poručio je.

Kakav se odgovor priprema teroristima i zemljama mentorima pojasnit će, u najavljenom obraćanju Kongresu, američki predsjednik George W. Bush. On je, barem dosad, glavne aktivnosti usmjerio na diplomatske napore da se uspostavi što šira saveznička antiteroristička koalicije. Istodobno, žele se osigurati mehanizmi dugoročne kampanje u borbi protiv terorizma. Prema riječima Bushove savjetnice za nacionalnu sigurnost Condoleezze Rice, predsjednik neće objaviti početak vojne akcije protiv talibanskog režima u Afganistanu.

U razgovoru s predsjednicom najmnogoljudnije islamske zemlje Indonezije Megawati Sukarnoputri, Bush je naglasio kako američka kampanja protiv terorizma ne znači i rat protiv muslimana i njihove religije. Dodao je kako u SAD-u postoji višemilijunska zajednica Amerikanaca islamske vjere čiji pripadnici, kako je rekao, Ameriku vole kao i on sam. »Vodimo svijet u borbu za slobodu«, poručio je Bush. Rekao je da će u toj akciji, rame uz rame, sudjelovati muslimani, židovi i kršćani.

Teško je reći koga će sve zahvatiti saveznička akcija »Beskrajna pravda«, ali je sigurno da su se nekim arapskim vođama počela »tresti koljena«. Irački predsjednik Saddam Hussein je, brže-bolje, poručio da njegova zemlja nije umiješana u terorističke napade na američkom tlu. Saudijski princ Saud al-Feisal, koji obavlja dužnost ministra obrane, rekao je da će njegova zemlja aktivno surađivati sa SAD-om u borbi protiv terorizma. Nešto ranije se oglasio i libijski vođa, pukovnik Moamer Gadafi, s vlastitim »savjetima« Amerikancima kako se obračunati s međunarodnim teroristima.

U najtežoj je situaciji pakistanski predsjednik Pervez Musharraf. Taj general pučist, koji je uklonio s vlasti legalno izabranu vladu u Islamabadu, ima mnogo razloga za zabrinutost. Njegova odluka da se svrsta uz savezničku antitalibansku koaliciju (donesena pod snažnim pritiskom Washingtona), izazvala je erupciju protesta širom zemlje, pa i prijetnji triju tamošnjih vodećih proislamističkih stranaka. Musharrafu je poručeno da bi u slučaju okretanja leđa talibanima mogao otići s vlasti na način na koji je na vlast i došao. Sve to, dakako, izaziva dodatne međunarodne bojazni, posebice zbog činjenice da Pakistan posjeduje nuklearno oružje. Nagađa se, naime, da bi to oružje za masovno uništenje moglo dospjeti u ruke islamskih ekstremista.

Dok se oko američkog vojnog stožera okuplja saveznička »Beskrajna pravda«, Amerikanci – poslije osvetničke euforije – počinju sve trezvenije razmišljati. Dionice na Wall Streetu u New Yorku zabilježile su u srijedu ujutro nagli pad, koji se popodne primirio. Zrakoplovna tvrtka American Airlines, koja je zabilježila milijarde dolara gubitka, najavljuje otpuštanje 20.000 do 30.000 namještenika, a neki mediji spominju i 40.000 radnika.

Sudjelovanje u skupoj akciji kažnjavanja talibana moglo bi, spominju analitičari, donijeti nove nevolje američkom gospodarstvu koje je već na rubu recesije. Sve se glasnije spominje da će država financijskim »injekcijama« intervenirati, kako bi neke velike tvrtke spasila od propadanja.