Hrvatsku čeka val stečajeva: do posljednjeg dana lipnja zaprimljene su 22.394 prijave za pokretanje stečajnog postupka, od čega je riješeno 617. U Zagrebu je zaprimljeno 11.047 prijava, drugo mjesto na toj crnoj ljestvici drži Split s 5765 prijava, slijedi Rijeka s 1386 prijava, te Osijek s 1371 prijavom. Lani su pokrenuta 1422 stečaja, od čega ih je riješeno 897.

— Država je mislila da će to biti piši - briši postupak, da će se na taj način raščistiti situacija s mrtvim, takozvanim fikus tvrtkama. No, sada je ispalo da to nisu takve tvrtke i da će to biti klasični stečajevi. ZAP je trebao čistiti evidencije i žiroračune na kojima nema prometa i postoje evidentirane nepodmirene obveze i automatski podnositi izvješća o takvim računima. Kako je zakonska odredba nejasna, tako je ZAP izlistao i bolnice, dobrovoljna vatrogasna društva... sve koji imaju nepodmirenih naloga a upisani su u sudski registar. Pa smo mi, po tome, uoči sezone požara trebali likvidirati DVD-ove — kaže mr. Šepić, navodeći da u Hrvatskoj nisu vođeni stečajevi bolnica te da u takvim slučajevima Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje obično pokrije dugove bolnica.

Koliko je među 22.394 poduzeća za koje je pokrenut stečajni postupak fikus tvrtki (tim se nazivom označavaju poduzeća bez zaposlenih s imovinom poput telefona, faks-uređaja i fikusa), mr. Šepić ne želi procjenjivati, ali konstatira da se nikako ne može reći da su to takva poduzeća. Podsjeća kako je prije nekoliko godina bio donesen zakon o brisanju poduzeća bez zaposlenih, kojeg je poništio Ustavni sud, a tada se operiralo brojkom od oko tridesetak tisuća poduzeća bez zaposlenih. Lanjskim je izmjenama Stečajnog zakona ZAP zadužen da do posljednjeg dana dvijetisućite dostavi trgovačkim sudovima izvješća o svim pravnim osobama s čijih računa zbog nedostatka sredstava tri posljednja mjeseca nije isplaćena nikakva tražbina. Zakonskim je izmjenama prezaduženost definirana kao stanje kad imovina dužnika ne pokriva njegove dospjele obveze, dok je nesposobnost za plaćanje nemogućnost trajnijeg ispunjavanja dospjelih novčanih obveza. A za plaćanje je nesposoban dužnik koji u roku od dva mjeseca nije isplatio barem petinu iznosa što je trebao platiti.

I tako je ZAP dostavio više od 26 tisuća izvješća, i to po dva kriterija: poduzeće nema prometa na računu i ima nepodmirene obveze. Prvi čovjek Visokog trgovačkog suda veli da su među ove 22.394 prijave za pokretanje stečajnih postupaka samo dvije-tri podnesene zbog prezaduženosti, a u načelu je razlog za prijavu - insolventnost. Sudovi su se našli u problemima: sredstva u proračunu nisu predviđena, Narodne novine im besplatno ne objavljuju oglase koji vrijede kao dostave i od njihove objave teku svi rokovi i stoga su riješili 617 postupaka.

— Ako postoji vjerovnik s nalogom koji mu nije plaćen i čeka, zašto on sam ne pokrene stečajni postupak? Zašto bi se u to miješala država i sud? Kad objavite ovako nešto, događa se stečajni vrtlog, svi se sjete svojih naloga i to u vrtlog uvlači mnogo više poduzeća nego što se očekivalo. Nigdje pokretanje stečajnog postupka nije po službenoj dužnosti. Svojevremeno su se u Hrvatskoj povele velike rasprave o stečajevima po službenoj dužnosti, no po sasvim drukčijoj liniji - sudovi bi pokretali stečajeve po službenoj dužnosti za dužnike koji protiv sebe imaju četiri neuspjele ovrhe. Ali, to onda nije prošlo. Sada je ovo ušlo na mala vrata — navodi mr. Nenad Šepić.