Hina je u petak, dan nakon sjednice Vlade na kojoj je prihvaćen prijedlog novog Zakona o obrani, objavila sažetak teksta zakona. Tek pola sata nakon toga dobili su ga u Uredu predsjednika, i to na izravno inzistiranje mjerodavnih koji su, nakon nastupa ministra Radoša na jednoj radiopostaji, u kojoj je govorio o inovacijama što ih donosi prijedlog Zakona o obrani, doznali da bi se moglo dogoditi da predloženo bitno odstupa od onoga što su radne grupe dogovorile.

- Ministar Radoš otišao je sa zadnjeg sastanka radnih grupa ranije jer je imao neku obvezu, no smatrali smo da je zajednički prijedlog uglavnom dogovoren i očekivali smo ga, ako ne prije, a ono barem u četvrtak prije sjednice Vlade. No to se nije dogodilo, a možda ga ne bismo dobili ni u petak da nije bilo intervencije. Zanimljivo je da ga ni načelnik Glavnog stožera nije vidio i da je i on tek posredstvom medija doznao da je prijedlog gotov i da je otišao u Vladu - kažu u Uredu predsjednika.

Iako nisu željeli komentirati koliko prijedlog odstupa od dogovorenog dok ga ne usporede sa svim bilješkama i prijedlozima koji su bili dogovarani i usuglašeni na radnim grupama, u Uredu nisu nimalo zadovoljni načinom na koji je cijela stvar izvedena. Dokaz je to, smatraju u Uredu, da korektan odnos ipak nije postignut i da bi se situacija, osobito ako prijedlog doista, kako se nagađa, bitno odstupa od onoga što se dogovaralo, mogla i dalje komplicirati.

Premijer Račan je, naime, nakon zadnjeg sastanka radnih grupa rekao da, ne bude li ubrzo postignut dogovor, odluku prepušta parlamentu, a ako se podsjetimo, i iz Ureda predsjednika svojedobno su stizale poruke da je spreman izići pred Sabor sa svojim prijedlogom ako ne bude postignut zajednički. No, zasad, dok se ne utvrdi razina odstupanja od onoga što su dogovorile radne grupe, sve ostaje na razini nepristojnosti onih koji su željeli zaobići informiranje vrhovnog zapovjednika vojske o prijedlogu Zakona o obrani, kažu u Uredu predsjednika.

Novi Zakon o obrani trebao bi, nakon prihvaćanja u Saboru, i to najkasnije do kraja godine, omogućiti reforme u obrambenom sustavu i njegovoj administraciji. Ne krene li se u reforme brzo i sustavno, taj će sustav za nekoliko godina pojesti sam sebe, vojska će biti glomazna i neučinkovita, a tehnika stara i neupotrebljiva, smatraju upućeni u problematiku vezanu za donošenje Zakona o obrani.

Novi Zakon o obrani definira uloge predsjednika države, kao vrhovnog zapovjednika, Vlade i Sabora u upravljanju sustavom, ali i uloge u zapovjednom lancu. Najveća je novost da će načelnika Glavnog stožera OS-a imenovati i razrješavati vrhovni zapovjednik, ali na prijedlog Vlade i uza suglasnost mjerodavnog saborskog odbora. U nadležnosti predsjednika časnici su sa činovima brigadira, generala i admirala.

Predsjednik u mirnodopskim uvjetima vojskom zapovijeda preko ministra obrane, a u slučaju rata ili neposredne ugroženosti zapovijedi bi izravno izdavao načelniku Glavnog stožera uz obvezu da o njima izvijesti i ministra obrane.