Osim aktualnog ministra socijalne politike, raseljenih osoba i izbjeglica Federacije BiH Haaški tribunal navodno je optužio za ratne zločine još 10 niže rangiranih bošnjačkih zapovjednika i političara te nekoliko hrvatskih političara i generala.

Osim vojnih zapovjednika, po tvrdnjama našeg izvora, na listi se nalaze i političari poput Dževada Mlaće, bivšeg načelnika općine Bugojno. Lider jedne od vladajućih stranaka, koji je za Vjesnik govorio zamolivši za anonimnost, kazao je kako misli da je Haaški tribunal podlegao pritisku da, nakon izručenja Slobodana Miloševića i drastičnih kazni Tihomiru Blaškiću i Dariju Kordiću, »izbalansira« etničku strukturu optuženih za ratne zločine. No, činjenica je da doista za strašne zločine počinjene nad Hrvatima u Grabovici, Uzdolu, Bugojnu, ali i još nekim mjestima u središnjoj Bosni, dosad nitko nije odgovarao pred ICTY-jem.

Vjesnik je u subotu razgovarao i s Farukom Balijagićem, odvjetnikom Sefera Halilovića, koji bi, po tvrdnjama iznesenim u javnosti, već u utorak sa svojim branjenikom trebao otputovati u Haag. Balijagić nam je kazao da je sasvim jasno da Halilović ne može biti odgovoran za zločin u Grabovici i Uzdolu te još jednom optužio tajne službe poput MOS-a, koje su još uvijek pod kontrolom Izetbegovića i njegovih suradnika, da su bivšem zapovjedniku Armije R BiH »smjestili« cijeli slučaj.

Podsjetimo, Balijagić je prvi javno progovorio o tajnoj policijskoj postrojbi »Ševe«, protiv čijih je naredbodavaca podigao i kaznenu prijavu, optuživši je za smaknuća zarobljenih srpskih vojnika 1992. godine te pokušaj atentata upravo na Sefera Halilovića, kada je poginula supruga tada već smijenjenog zapovjednika.

Inače, Halilović, koji je doista operativno zapovjedao akcijom »Neretva 93« svoju je obranu praktično predočio u knjizi »Lukava strategija« u kojoj je naveo da je odmah nakon saznanja o počinjenim zločinima zatražio istragu, te da je brzo nakon toga umirovljen, odnosno smijenjen s mjesta načelnika armijskog stožera. Po njemu, zločini u Grabovici i Uzdolu počinjeni su kako bi se spriječile postrojbe pod njegovim zapovjedništvom u zauzimanju zapadne Hercegovine (pa možda i dijela teritorija RH u dolini Neretve). To se navodno nije uklapalo u već ranije Izetbegovićeve dogovore o podjeli Bosne i Hercegovine.

Zanimljive su i informacije po kojoj se u novom »paketu« haaških optužnica nalaze i imena Jadranka Prlića, Valentina Ćorića te Zlatana Mije Jelića. Prlić je bio predsjednik Vlade Herceg-Bosne, Valentin Ćorić, načelnik Uprave vojne policije HVO, a Jelić zapovjednik obrane Mostara. Osim toga, po nepotvrđenim informacijama kojima raspolaže »Vjesnik« na tajnim optužnicama bi se mogla naći i imena generala Stanka Sopte te Ljube Ćesića-Rojsa.

Alenko Zornija