BiH – HAAŠKI TRIBUNAL Federalna vlada jučer potvrdila spekulavije o pristigloj zapečaćenoj optužnici

Neslužbeni izvori navode kako je Prlić za nekoliko tjedana planirao otputovati u Haag na sastanak s istražiteljima te da su posredovanje u organizaciji tog puta Prliću, aktualnom zamjeniku ministra vanjske trgovine BiH, obećali Jacques KIein i Wolfgang Petritsch

SARAJEVO - Sefer Halilović odlazi danas u Haag pod optužbom za ratne zločine, potvrdila je jučer ujutro vlada Federacije BiH. Nakon višednevnih medijskih spekulacija, priopćenjem sa sjednice federalne vlade prvi put je službeno potvrđeno da je Haaški sud optužio Halilovića za ratne zločine te da se on odlučio dobrovoljno predati. Nagađanja o brojnim Hrvatima i Bošnjacima koji su navodno trebali otići s Halilovićem nisu potvrđena.

Halilović je ministar za izbjeglice u federalnoj vladi, a u ratnom razdoblju na koje se optužnica vjerojatno odnosi, bio je na dužnosti načelnika generalštaba Armije BiH. Sadržaj optužnice trebao bi biti objavljen tek nakon Halilovićeva odlaska u Haag, no pretpostavlja se da se Halilovića tereti po zapovjednoj odgovornosti za ubojstvo 32 Hrvata u Grabovici, 8. rujna 1993. godine, za vrijeme akcije Armije BiH Neretva 93. Nije poznato hoće li optužnicom biti obuhvaćen i zločin u selu Uzdol, nedaleko od Grabovice u općini Prozor počinjen u sklopu iste akcije 14. rujna, kad je ubijen 41 civil i pripadnik HVO-a.

Vlada Federacije priopćenjem je iskazala punu potporu radu Haaškog suda i izrazila spremnost na nastavak suradnje. Sa sjednice vlade poručeno je da je Halilović odlukom da se dobrovoljno preda Haagu pokazao svoje poštovanje i vjeru u pravednost Tribunala, kao i u opravdanost njegova postojanja. Odvojenim priopćenjem federalni premijer Alija Behmen izrazio je zahvalnost ministru na dosadašnjem uspješnom radu na povratku izbjeglica, podsjetivši da je Halilović odavno izražavao spremnost odazvati se svakom pozivu iz Haaga i rastumačiti svoju ratnu ulogu. Halilović je dosad u brojnim medijskim istupima, ali i razgovorima s haaškim isiražiteljima u Uredu UN-a u Sarajevu objašnjavao okolnosti događaja u Grabovici, ponavljajući kako zločin nije mogao spriječiti, a sve je učinio da bi ga se sankcioniralo.

S haaškim istražiteljima o Grabovici prethodno je višekratno razgovarao i Ramiz Delalić Ćelo, koji se ovih dana uz Zufikara Ališpaga Zuku spominjao kao mogući Halilovićev suputnik. Jedinice kojima su zapovijedali Zuka i Ćelo sudjelovale su u akciji Neretva 93. Ćelo je ponavljao da je osobno spasio dvojicu dječaka, preživjelih svjedoka pokolja u Grabovici. Postrojio je pripadnike svoje Devete brdske brigade, ali dječaci nikoga od njih nisu prepoznali. Ramiz Delalić Ćelo trenutačno je u zeničkom zatvoru na izdržavanju 7-mjesečne kazne zbog napada na policajca. Još jedan niži zapovjednik koji je sudjelovao u istoj akciji, Nihad Bojadžić, trebao bi zbog Grabovice biti procesuiran na Županijskom sudu u Mostaru, na temelju suglasnosti Haaškog suda.

Jučer još nije bilo poznato na koji će način biti zatvoren slučaj Grabovica, odnosno tko bi sve zbog toga trebao biti procesuiran u Haag i pred lokalnim sudovima.

Zapečaćene optužnice protiv bosanskohercegovačkih Hrvata osumnjičenih za zločine počinjene u logorima u Hercegovini nisu još stigle tijelima vlasti u Sarajevo, informacija je koju smo jučer doznali od prilično pouzdanog izvora, ali je istraga protiv spominjanih Valentina Ćorića, Brune Stojića, Mije Zlatana Jelića i Pere Markovića svakako u finalnoj fazi. Jadranko Prlić, koji bi kao predsjednik Vlade HR Herceg Bosne koja je donijela uredbu o otvaranju zarobljeničkih logora bio na vrhu te piramide, osoba je o kojoj Haag želi skupiti što više informacija, a u vrlo skoroj budućnosti Prlić bi se, kako doznajemo, na vlastiti zahtjev trebao sastati s haaškim istražiteljima. Neslužbeni izvori navode kako je Prlić za nekoliko tjedana planirao otputovati u Haag na sastanak s istražiteljima te da su posredovanje u organizaciji tog puta Prliću, aktualnom zamjeniku ministra vanjske trgovine BiH, obećali UN-ov predstavnik u BiH Jacques Klein i visoki predstavnik Wolfgang Petritsch. Prlić je u brojnim javnim istupima naglašavao da podržava rad Haaškog suda, a, kako doznajemo, u posljednje se vrijeme intenzivno pripremao za razgovor s istražiteljima kojima je spreman otkriti sve što zna o otvaranju logora i odgovornima.

U jednom od nedavnih intervjua Prlić je pojasnio da se odluka o ustanovljenju ratnih zatvora koju je potpisao odnosila na vojni i civilni zatvor u Gabeli te u Orašju i Livnu, ali da se u odlukama ne spominje Dretelj. Prlić poriče da je sudjelovao u odlučivanju, odnosno da je mogao utjecati na neljudske uvjete u Dretelju i Gabeli, ali je, zajedno s hrvatskim ministrom vanjskih poslova Matom Granićem imao, naglašava, važnu ulogu u njihovu zatvaranju. Informaciju da su na zapečaćenoj optužnici uz pet bošnjačkih već stigla i imena pet bivših hrvatskih političara na čelu s Jadrankom Prlićem hrvatski izvori tumače kao pokušaj da se umiri javnost u Sarajevu nakon objavljivanja optužnice protiv Sefera Halilovića.