Još u veljači ove godine predsjednik Vladina Ureda za odnose sa Sudom u Haagu dr. Goran Granić potvrdio je da je Haški sud zatražio adrese dvanaest policijskih djelatnika, umirovljenih i aktivnih, radi skupljanja informacija o pojedinim, njima istražno zanimljivim, operacijama u kojima su sudjelovale i policijske snage.

Dr. Granić tada je izjavio da nije zatražena adresa ni jednoga "javno eksponiranog policijskog dužnosnika", nego da je riječ o "običnim policijskim djelatnicima", te da je Ured dostavio podatke za devet osoba, jer se pokazalo da informacije Suda o preostale tri osobe nisu točne, odnosno da takve osobe ne postoje. Decidirano je rekao: "Ako Tužilaštvo bude tražilo razgovor s tim osobama, ono mora podnijeti novi, obrazloženi zahtjev za takav razgovor s naznakom tema i razloga zbog čega želi razgovarati. Tek nakon toga savjet za suradnju s Međunarodnim sudom može dati suglasnost."

Sve do srijede, 19. rujna, kad su na uobičajenom Aktualnom satu predstavnici Vlade odgovarali na pitanja zastupnika u Saboru, te su zastupnici Demokratskog centra (DC) otvorili pitanje zašto su policijski djelatnici "prepušteni sami sebi" kad im se obrate istražitelji Suda u Haagu, nije bilo nikakvih informacija o tome što se zbivalo nakon haškog zahtjeva za kontaktiranje s policijskim djelatnicima, odnosno jesu li oni dali iskaze haškim istražiteljima i kako su se, zapravo, odvijali ti kontakti. Konkretno, zastupnica DC-a Vesna Škare-Ožbolt govorila je da haški istražitelji nenajavljeno kucaju ljudima na vrata i traže sastanke na neprimjerenim mjestima.

U DC-u tvrde da su protekli mjesec dana haški istražitelji kontaktirali, ili pokušali kontaktirati, s dvanaest djelatnika, i bivših i aktivnih, u Ministarstvu unutarnjih poslova ili u obavještajnoj zajednici. Do danas su obavljeni razgovori s najmanje sedam osoba, s četvoricom bivših pripadnika MUP-a, dvojicom aktivnih djelatnika te s jednim visokim dužnosnikom obavještajne zajednice. Službenih potvrda nema, no pretpostavlja se da je riječ o Smiljanu Reljiću, bivšem šefu SZUP-a, a danas djelatniku Ureda za nacionalnu sigurnost. S obzirom na to da je propitivanje o načinu kontaktiranja s haškim istražiteljima pokrenuo DC, pojavile su se i spekulacije da je na popisu bio i Joško Morić, bivši visoki policijski dužnosnik, a danas potpredsjednik te stranke. No, Morić to niječe: "Ne, nisu mi se obratili istražitelji Suda u Haagu, ali to ne znači da neće... Naravno, ako mi se obrate, bit ću spreman dati iskaz, a s obzirom na to da sad ne postoje nikakva ‘pravila' za takvu situaciju, najbolje je da iskaz dam na Trgu bana Jelačića, u kafiću, pa neka sluša svatko koga zanima."

Morić, međutim, potvrđuje da su mu se obratili pojedini bivši djelatnici policije, te da je stvorena svojevrsna neformalna veza među ljudima kojima su se već obratili istražitelji. "Ljudi nisu pripremani ni na koji način za tu situaciju i osjećaju se nesigurno, odnosno htjeli bi se s nekim savjetovati o situaciji u kojoj su se našli. Nije riječ o tome da bi ti ljudi htjeli razgovarati s nekim o tome trebaju li nešto kriti ili ne, nego je važno da im se pomogne u rekonstrukciji razdoblja o kojem bi trebali svjedočiti. Ipak su to događaji od prije šest i više godina...", govori Morić. Naime, DC predlaže da se Vladin Ured za odnose s Haagom angažira tako da se osobama kojima se obrate istražitelji omogući uvid u potrebnu dokumentaciju, da se mogu pripremiti za ispitivanje kako treba, te da im se ponudi i pravna pomoć.

Većina ispitanih bivših policijskih djelatnika inzistira da im se ime ne spominje u javnosti, no ona uglavnom i nisu poznata široj javnosti. Identitet je razotkrio samo Franjo Đurica, dugogodišnji policijski djelatnik, umirovljen nakon ispunjenja svih uvjeta za starosnu mirovinu, kojem je najviša dužnost u hijerarhiji MUP-a bila - načelnik sektora policije, pojednostavljeno rečeno: operativni zapovjednik policije u cijeloj zemlji. Iako su se pojavile i glasine da je bio ispitan i Mladen Markač, pomoćnik ministra za specijalnu policiju, po najnovijim informacijama, on nije bio na ovom popisu "dvanaestorice".

Umirovljeni policijski načelnik Đurica jedne je večeri na vratima stana našao zataknutu ceduljicu s telefonskim brojem i porukom da ga traže haški istražitelji. Prije toga nije dobio nikakvu informaciju iz Vladina Ureda ili iz MUP-a da se nalazi na kakvu popisu, odnosno da se za njega zanimaju istražiteIji Haškog suda. Đurica se javio na telefon i pitao što je posrijedi: odgovoreno mu je da su tu istražitelji Haškog suda i da žele razgovarati s njim. Kad je on pitao kako će to biti organizirano, rečeno mu je da se, primjerice, mogu naći na večeri u jednom restoranu. Kao dugogodišnji policijski profesionalac, on je odbio razgovor na takav, neformalan, način te se, potom, obratio MUP-u: rečeno mu je da je Vlada odobrila taj razgovor. Đurica tvrdi da mu nije ponuđena nikakva pravna pomoć ili pomoć u dokumentaciji - kako bi on mogao što točnije rekonstruirati razdoblje o kojem će ga pitati. Dokumentaciju je zatražio sam, ali smatra da nije dobio onu koja je relevantna, koja bi mu omogućila da "se vrati u kontekst", da precizno svjedoči o razdoblju i događajima o kojima je ispitivan. Đurica je potom razgovarao s dvojicom istražitelja - koji su se legitimirali samo posjetnicama - a razgovoru nije prisustvovao nitko od predstavnika Vladina Ureda. Jasno je da Franjo Đurica, s obzirom na dužnost koju je obavljao, ima spoznaja o mnogim informacijama koje su nosile oznaku državne tajne.

"Dojam je i Đurice i drugih osoba koje su ispitane da se kroz te razgovore traže dokazi i provjeravaju informacije, konkretno, o generalima Ademiju i Gotovini. Ispitanici su stekli dojam da istražitelji polaze s pozicija da Oluja i Bljesak nisu bile operacije za oslobađanje okupiranih područja, nego prije svega operacije za protjerivanje Srba iz Hrvatske", ističe Joško Morić.

Činjenica jest da je istup zastupnice DC-a u Saboru izazvao vrlo oštre istupe predstavnika Vlade: premijer Račan rekao je da su haški istražitelji dosad razgovarali s čak 26 sadašnjih i bivših državnih dužnosnika, da postoji jasno propisani protokol i da hrvatska vlast inzistira na njegovu poštovanju. Predsjednik Vladina Ureda za odnose sa Sudom u Haagu dr. Goran Granić javno je Vesni Škare-Ožbolt rekao da "govori neistinu", jer pošto Tribunal uputi zahtjev za razgovor, Vladin Ured taj zahtjev prosljeđuje "nadležnom ministarstvu, koje obavještava te ljude". U MUP-u, međutim, odgovaraju da su oni nadležni za djelatne, ali ne i za umirovljene osobe, odnosno da je te osobe o zahtjevu Haškog tužiteljstva za ispitivanje trebao obavijestiti, i omogućiti da sve teče po protokolu, Vladin Ured. Iz Vladina se Ureda pak doznaje da se, po pravilima UN-a, istražitelji Haškog suda moraju koristiti službenim kanalima samo kad traže kontakt s aktivnim "državnim djelatnicima", a inače mogu uspostavljati neslužbene kontakte.

Umirovljeni policijski djelatnici teoretski se mogu svrstati u tu kategoriju. Neovisno o "tehnici ispitivanja", nesumnjivo je da su u žarištu zanimanja haških istražitelja (za područje Hrvatske) i dalje akcije Medački džep, Bljesak i Oluja.