Kreditori su pristali odgoditi naplatu kredita od 400 milijuna dolara, ali su Hrvatskoj povećali cijenu kredita za 10 bazičnih poena. To znači da je kamata za taj kredit povećana sa 4,93 posto na 5,03 posto. Iako je to i dalje relativno povoljna kamata, činjenica je da će naša zemlja sada morati skuplje plaćati sve inozemne kredite

ZAGREB - Vlada si nikako ne smije dopustiti da ide u privatizacije pod pritiskom proračuna jer svaka prodaja u sadašnjoj situaciji može biti tretirana kao rasprodaja, upozorava ministar gospodarstva Goranko Fižulić u intervjuu Jutarnjem listu koji danas objavljujemo.

Fižulić je tako prvi član Vlade koji je i javno progovorio o problematičnosti očuvanja ovogodišnjeg proračuna u novonastaloj situaciji na tržištima. Pozicija države kao vlasnika doista je jasna: veliki pad cijena dionica na svjetskim burzama automatski je srušio i vrijednost svih kompanija čije je dionice Vlada željela prodati te bi bilo neozbiljno sada ih prodavati. Dionice Plive, primjerice, izgubile su na vrijednosti ukupno 30 posto. Iako se načelno i dalje računa s privatizacijom Dubrovačke i Croatia banke, jer ih Vlada planira prodati strateškom partneru a ne na burzi, sigurno je da će država i za njih teško dobiti očekivanu vrijednost (400 milijuna kuna). Prema zadnjim informacijama jedino je sigurna zarada 500 milijuna, eura od prodaje 16 posto dionica HT-a Deutsche Telekomu, pri čemu se taj novac očekuje krajem listopada. - Ne znamo kad ćemo zaključiti ugovor ali očekujemo da će to biti relativno brzo - izjavio je prije nekoliko dana glasnogovornik DT-a Hans Ehnert.

U takvoj situaciji Vlada je prisiljena u hodu mijenjati plan prihoda proračuna jer od privatizacije ne može zaraditi planiranih 6,5 milijardi kuna. Ako uz četiri milijarde kuna od HT-a (500 milijuna eura za 16 posto dionica i 50 milijuna eura "ostatka" iz prve faze privatizacije) uspije dobiti i 300 400 milijuna kuna od prodaje banaka, zajedno s već ostvarenim prihodom od prodaje hotela (200 milijuna kuna), Vlada će ukupno zaraditi najviše 4,6 milijardi kuna. A to znači da će prihod proračuna biti manji od plana za oko dvije milijarde kuna. Može se očekivati da će stav ministra Fižulića podržati i ostali članovi Vlade jer bi rasprodaja državne imovine bila ne samo ekonomski već i politički teško obranjiva. Kao rješenje može se pojaviti nova emisija euroobveznica, tj. novo zaduženje u inozemstvu. No, i to će koštati Vladu jer ni uvjeti na financijskom tržištu više nisu kao oni prije mjesec dana ili kad je ljetos prodano 200 milijuna euroobveznica. Vrijednost hrvatskih obveznica počela je padati odmah nakon terorističkog napada na SAD, potvrđuju i analitičari Euromoneyja.

Primjerice, "spred" za euroobveznice s dospijećem do 2005. godine povećan je sa 170 na 203, dok je prinos po hrvatskim euroobveznicama pao sa 4,21 posto na 4,08 posto. Vrijednost dolarskih obveznica pala je još više. Analitičari su posebno razočarani činjenicom što je situacija s državnim obveznicama drugih tranzicijskih zemalja puno povoljnija. U slučaju uzimanja bankarskih kredita u inozemstvu, Vlada, će se također naći u nepovoljnijoj situaciji nego prije mjesec dana.

Pokazuje to i primjer sindiciranog kredita od 400 milijuna dolara, za koji je Vlada tražila i dobila prolongaciju otplate za tri mjeseca. Naime, kreditori su pristali odgoditi naplatu, ali su Hrvatskoj povećali cijenu kredita za 10 bazičnih poena. A to znači da je kamata za taj kredit povećane sa 4,93 posto na 5,03 posto. Iako je to i dalje relativno povoljna kamata, činjenicaje da će naša zemlja morat sada skuplje plaćati sve inozemne kredite.

Treća mogućnost za osiguravanje više novca proračunu da se naslutiti također iz Fižulićevih riječi: veće korištenje poreznih kapaciteta. lako ministar gospodarstva nije želio najavljivati nove mjere koje priprema Ministarstvo financija, jedan drugi visoki Vladin dužnosnik potvrdio nam je da Vlada namjerava oštro krenuti u naplatu poreza i trošarina. Nije riječ samo o borbi protiv sive ekonomije, već o namjeri poreznika da pročešljaju sve one koji zahvaljujući rupama u zakonu zadržavaju novac koji pripada državi.