MOSTAR, 28. rujna (Od Vjesnikova dopisnika) - Hoće li u Bosni i Hercegovini biti utemeljen jedan potpuno novi sud ili će se postupci osumnjičenima za ratne zločine odvijati na već postojećim sudovima? Haaški sud dopustio je procesuiranje određenih slučajeva pred bosanskohercegovačkim sudstvom, ali se do sada pokazalo kako politikanstvom, korupcijom i pritiscima podložno pravosuđe nije u stanju podnijeti taj golemi teret.

Na pravosudnim reformama u BiH inzistira i haaška tužiteljica Carla del Ponte koja je svoje mišljenje o tomu iznijela u »Non paperu« dostavljenom bosanskohercegovačkim vlastima. Del Ponte ponavlja stajalište Haaškog suda kako bi domaće pravosuđe trebalo preuzeti dio predmeta iz oblasti ratnih zločina, ali i da »nepostojanje pravosudne reforme onemogućava da primjerena, nepristrana i poštena suđenja (u BiH) budu stvarna mogućnost«. Također, ne propušta primjetiti kako je žalbeni postupak u BiH »čista zbrka« te da ima slučajeva ratnog zločina o kojima se »odlučuje na etničkoj osnovi, bez obzira na valjan postupak«, a poseban problem su i svjedoci koji se, po mišljenju Carla del Ponte, u većini slučajeva ne bi složili da ona te izjave preda domaćim sudovima.

O »Non paperu« proteklih je dana raspravljalo i Predsjedništvo BiH. Član Predsjedništva Beriz Belkić tvrdi kako je ideja haaške tužiteljice o preuzimanju od strane domaćih sudova dijela procesa koji se odnose na ratne zločine »apsolutno prihvatljiva«, ali i da »naše pravosuđe nije u potpunosti osposobljeno za takve procese, niti je politička klima takva da bi se mogla osigurati potpuno neovisna suđenja«. Stoga predlaže nazočnost i inozemnih tužitelja i sudaca. On se zalaže za utemeljenje posebnog suda u BiH, koji bi se zasnovao na način kao i Haaški sud, uz potporu i financiranje Vijeća sigurnosti UN-a, a drži i kako bi trebalo odrediti razinu težine zločina koji bi se procesuirali u BiH.

O modelu procesuiranja ratnih zločina na bosanskohercegovačkom sudu (ili sudovima), odnosno o načinu na koji bi se takvo što uklopilo u domaće pravosuđe, konačnu riječ će dati pravni stručnjaci. Ali, dosadašnja iskustva iz rada domaćeg pravosuđa - problemi s (ne)nadležnosti pojedinih sudova, nacionalnosti sudaca i optuženih, uz očito nepostojanje političke klime za potpuno neovisna suđenja te probleme s financiranjem, pokazuju da ideju o »bosanskohercegovačkom mini-Haagu« neće biti nimalo lako realizirati.