Riječ je o rukopisu nastalom na temelju bilješki koje je autor vodio tijekom boravka na ličkom ratištu, obogaćenom razmišljanjima i promišljanjima o ljudima, političkim događajima, sukobima i protivljenjima vezanima uz ratni put 111. brigade i A-bojne

RIJEKA - Knjiga “Za što smo se borili: - Mozaik sjećanja, svjedočanstvo jednog vremena 1991. - 2000.”, autora Ratka Bubnja, što je nedavno objavljena u izdanju “Adamića”, predstavljena je jučer na konferenciji za novinare u Hotelu “Bonavia”. Riječ je o rukopisu nastalom na temelju bilješki koje je autor vodio tijekom boravka na ličkom ratištu, obogaćenom razmišljanjima i promišljanjima o ljudima, političkim događajima, sukobima i protivljenjima vezanima uz ratni put 111. brigade Zbora narodne garde i A-bojne te brigade.

- I danas se nerijetko o ovom kraju govori kao o dijelu Hrvatske koji nije osjetio rat i ratna razaranja, pa je upravo zbog takve, svjesno stvorene predodžbe, ovakva knjiga bila potrebna. Više od 60.000 ljudi iz Rijeke i okolice prošlo je kroz razne postrojbe tijekom Domovinskog rata, ali ovaj kraj nije imao niti jednog generala sve dok prošle godine predsjednik Mesić nije promaknuo Sergia Rabara, što još jasnije pokazuje kolika se nepravda čini desecima tisuća Ijudi, koji su bili spremni žrtvovati živote za slobodu i nezavisnost Hrvatske, kazao je Butorac.

Predgovor knjizi napisao je general bojnik Božo Budimir, a njezinih 500 stranica podijeljeno je na sedam poglavlja u kojima su pored ratnih sjećanja obrađena i poslijeratna razmišljanja, pitanja demokracije, ratnih zločina i Haaga te priređene novinske polemike. Knjiga je obogaćena i fotodokumentacijom iz ratnog puta 111. brigade, a njezinim izdavanjem po prvi put se događa da o ratu piše netko tko je u njemu izravno sudjelovao kao vojnik na prvoj crti bojišnice, a ne da to čine generali ili novinari. Zbog toga se djelo odlikuje oštrim i iskrenim pristupom čovjeka iz rova, suočenog sa smrću uz posebnu toplinu s kojom se spominju poginuli i ranjeni suborci. Kako je kazao Ratko Bubanj, danas o Domovinskom ratu najviše “kokodaču” oni koji ga nisu vidjeli. Tako knjige piše, štiteći dignitet Domovinskog rata i branitelja, Nenad Ivanković, koji je 1991. godine branio Hrvatsku u Njemačkoj. Tada ni Miroslav Tuđman s Domovinskim ratom nije imao veze, bio je aktivan u Vujićevoj Stranci socijaldemokrata, jer je još bio u svađi s tatom Franjom.

- Na jednom takvom sastanku raspravljalo se o tome kako će hrvatska strana prevesti 10.000 tona goriva za srpsku vojsku, koja će zauzvrat osigurati prolaz konvojima HVO-a u opkoljena područja, opskrbljivati HVO topničkim streljivom ili pak sama po dogovoru s Glavnim stožerom HVO-a ispaljivati određenu količinu granata na položaje Armije BiH. O tome i o drugim “aranžmanima trgovine gorivom” između Hrvatske i Srbije mogli bi više pričati i bivši direktori INA-e, general bojnik Franjo Gregurić i brigadir Nikica Valentić, kazao je Bubanj.