Vjesnik: 03. 10. 2001.
CIA u Afganistanu već tri godine vodi tajni rat protiv Bin Ladena
Agenti CIA pokušali su n
akon bombaških napada na američka veleposlanstva u Africi 1998. godine uz pomoć protutalibanskih snaga organizirati atentat na Osamu bin Ladena / Šira akcija uključivala je i presijecanje financijskih tokova za Bin Ladenovu terorističku mrežu i rušenje zrakoplova u kojima se on navodno nalazio, no sve je bilo bezuspješnoZAGREB, 1. listopada - Pripadnici američke Središnje obavještajne agencije (CIA) još su prije tri godine počeli stizati u sjeverni Afganistan s ciljem ohrabrivanja protutalibanske oporbe da
uhvati i ubije Osamu bin Ladena.Ova tajna operacija, čije je pojedinosti u nedjelju objavio The New York Times pozivajući se na neimenovane obavještajne dužnosnike, imala je za cilj suradnju s vojnim vođom protutalibanskih snaga Ahmedom Shahom Masoudom koji je ubijen 9. rujna - samo dva dana uoči terorističkog napada otetim zrakoplovima na New York i Washington.
Nastojanja oko pridobivanja Masouda na suradnju, jedne od najosjetljivijih operacija CIA u sklopu šire kampanje protiv Osame bin Ladena, pojačala su se neposredno nakon bombaških napada na američka veleposlanstva u Keniji i Tanzaniji 1998. godine. Iako su dva mjeseca uoči tih napada od Bin Ladenovih prebjega dobivali informacije o nekim terorističkim planovima, američki obavještajci shvatili su
to samo kao ekscentričnu megalomaniju, a ne realnu opasnost.Bivši američki predsjednik Bill Clinton, nekoliko dana nakon napada na SAD 11. rujna, priznao je da je njegova administracija pokušala ubiti Osamu bin Ladena 1998., kao odgovor na bombaške napade na veleposlanstva u Africi. Clintonovi odvjetnici zaključili su da SAD imaju legitimno pravo na poduzimanje akcije za uklanjanje Bin Ladena i njegovih suradnika, usprkos zakonu koji izričito zabranjuje američkim predsjednicima da potiču atentate u strani
m državama. Tako su odlučili jer se na lov na Bin Ladena i njegovo ubojstvo gledalo kao na ratni čin ili pravo zemlje na samoobranu, što priznaje i američko i međunarodno pravo.Široka akcija protivi Osame bin Ladena je obuhvaćala i izoliranje i izvlačenje milijuna dolara koji pripadaju njegovoj terorističkoj mreži iz međunarodnog financijskog sustava. Ova mjera nije uspjela jer su uvažene primjedbe američkog ministarstva financija da bi njena primjena mogla imati negativan utjecaj na svjetske financije.
Clinton, koji se negdje u to vrijeme nalazio usred seksualnog skandala s pripravnicom Monicom Lewinsky, stoga je naredio napade krstarećim raketama na kompleks u blizini mjesta Khost u Afganistanu, gdje se prema dojavama Bin Laden trebao sastati s 200 do 300 članova Al Qaide. Iz tajnog izvješća koje je poslala jedna afganistanska skupina, Washington je doznao da je Bin Laden napustio kamp sat ili dva prije napada, u kojem je poginulo tridesetak terorista.
Nakon tih napada, Osama Bin Laden je dramatično postrožio mjere sigurnosti u svom okruženju, prekinuo uporabu elektronskih komunikacija, a zapovijedi je davao samo u izravnoj komunikaciji s podređenima.
Paralelno s vojnim nastojanjima, Clintonova administracija organizirala je i međunarodnu akciju obaranja afganistanskog zrakoplova za koji se smatralo da prevozi novac i članove Bin Ladenove organizacije Al Qaida. Diplomatskim putem pak, pritiskao je određene zemlje da unište ćelije te organizacije na svom tlu.
Nažalost, sve do napada 11. rujna, nastojanja za hvatanjem Osame bin Ladena nisu shvaćena dovoljno ozbiljno, a sada kada je Washington krenuo u stvaranje međunarodne koalicije protiv Al Qaide, dosta zemalja, među kojima ima i saveznica SAD, smatraju da je to američki, a ne međunarodni problem. The New York Times piše da neke europske i srednjoistočne banke nakon nekoliko uzastopnih pokušaja i dalje odbijaju provesti američki zahtjev da se presječe financiranje Al Qaide. Štoviše, neke dobrostojeće zemlje Perzijskog zaljeva, ponekad pod krinkom islamske humanitarne pomoći, nastavljaju davati financijsku potporu Bin Ladenovoj organizaciji.
Marinko Bobanović