Svakome tko je ovih dana na nekoj od zagrebačkih tržnica kupio prve ovosezonske mandarine, ostao je kiseli okus u ustima. Ne samo zato što su mandarine još zelene, nego i zbog cijene od 12 kuna za kilogram. Nakon protesta kupaca, trgovci su objasnili zašto su mandarine skupe: prijašnjih godina izravno su ih kupovali od uzgajivača u dolini Neretve po dvije kune, a ove godine cjelokupnu proizvodnju mandarina unaprijed je, kažu trgovci, otkupio Agrokor Ivice Todorića i odredio im cijenu u veleprodaji od četiri kune.

Ova epizoda iz najnovije hrvatske ekonomske povijesti podsjetit će Ijude s duljim pamćenjem na legendarnu braću Hunt koja su od 1979. do 1980. unaprijed ugovorili kupnju velikog dijela svjetske proizvodnje srebra, dok su bogatstvo koje im je otac ostavio u naslijede iskoristili da kupe dominantne vlasničke udjele u nekoliko najvećih svjetskih rudnika srebra.

Na vrhuncu svoga pothvata braća Hunt (u izvorima je ostalo zabilježeno samo ime starijega Bunkera) ovladala su budućim isporukama sto milijuna unci i kupili još 95 milijuna unci uskladištenoga srebra, što je zajedno činilo 120 posto tadašnje godišnje američke proizvodnje tog plemenitog metala, važnoga - za razliku od zlata - u industrijskoj proizvodnji. Tko je tih godina trebao srebro u većim količinama mogao ga je kupiti samo od Bunkera, a on je tražio sve višu cijenu. Od lipnja 1979. do trenutka kad su privukli pozornost američke Komisije za nadzor robnih burzi, unca srebra poskupjela je sa 9 na 50 dolara!

Braća Hunt uspjeli su nešto što nije nitko prije njih: ekonomskim rječnikom rečeno, učinili su (engl.) market cornering srebra, odnosno stjerali su kupce u kut. Danas je ta epizoda u ekonomskoj povijesti poznata kao skandal s braćom Hunt, nakon kojeg su državna tijela zadužena za regulaciju i nadzor tržišta počela obraćati više pozornosti market corneringu kao potencijalno vrlo opasnom i štetnom obliku tržišne manipulacije.

Ivica Todorić ulazi tako u povijest rame uz rame s Bunkerom Huntom jer su očiti slučajevi market corneringa vrlo rijetki. Jedan od posljednjih koji se spominju u tisku bio je pokušaj američkog Microsofta i njegova vlasnika Billa Gatesa da kupe udjele u europskom Telewestu, tvrtki za proizvodnju softvera za kablovsku televiziju. Europska komisija tu je transakciju zabranila, ocijenivši da bi Microsoft sve operatere kablovske televizije mogao prisiliti ("stjerati u kut") da softver kupuju samo od njega. Time bi stvorio usko grlo u ponudi, otežao ili posve onemogućio razvoj konkurencije i došao u priliku da uvjetuje cijenu softvera.

Hrvatski Zakon o zaštiti tržišnoga natjecanja ne spominje market cornering, ali općenito zabranjuje sve "oblike sprečavanja i ograničavanja poduzetničkih sloboda i djelatnosti poduzetnika u prometu roba i usluga na tržištu". Kad je pokupovao sve mandarine u dolini Neretve, Agrokor je očito iskoristio svoju veličinu i financijsku snagu da uspostavi kontrolu nad čitavim tržištem neke robe i da učinkovito iz njega istisne konkurenciju. No, je li takvo ponašanje samo stvar njegove vještine i poduzetnosti ili predstavlja kažnjivo djelo, to bi tek trebala ocijeniti Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja.

Američka Komisija poslala je braću Hunt u zatvor. Svjetsko tržište srebra nije se punih deset godina oporavilo od te afere, ugovorima o budućim isporukama srebra na svjetskim se burzama posve prestalo trgovati sve do ovih dana. I Hrvatska narodna banka je brzo i odlučno reagirala na bankovni pokušaj corneringa deviznoga tržišta. HNB je povećao dio deviznih pričuva koji banke moraju izdvajati u kunama, a na tržištu je intervenirao vlastitom ponudom jeftinijih deviza.