U obračunu s teroristima, stvorit će se, kako pišu neki američki listovi, uvjeti za uspostavu »novog svjetskog poretka«

Stavljanje nepoćudnih talibana između savezničkog čekića i nakovnja stavilo je najveću svjetsku supersilu u stanje uzbune. Zamjećuje se to praktički na svakom koraku - od polupraznih zračnih luka do protupožarnih uzbuna u mnogim bankama. Sigurnost zračnog prometa od subote, pored postojećeg osoblja, nadgleda oko 5000 pripadnika Nacionalne garde. Svi su obučeni u maskirne vojne uniforme, naoružani su automatskim oružjem i bojevom municijom.

Sve to potvrđuje da se ne isključuju neke nove osvetničke akcije međunarodnih terorista. Riječ je prvenstveno o bojazni da Bin Ladenovi pristaše ne posegnu za biološkim oružjem masovnog uništavanja. Zbog toga su svi koji dolaze u SAD izvrgnuti strogim mjerama kontrole. Pod pojačanim su nadzorom i svi domaći letovi, a gotovo sve zrakoplove redovito prate posebno obučeni komandosi. Pregled svih putnika koji ulaze u zrakoplove je vrlo detaljan, što dovodi do kašnjenja nekih letova. Zanimljivo je da su pod kontrolom crpilišta i tvornice vode iz kojih se snabdijevaju najveći gradovi u zemlji nakon dojava da bi teroristi velikim količinama otrovnih supstanci mogli zatrovati rezervoare s vodom.

Sigurno je, naime, da se talibanska vlast neće moći srušiti samo zračnim udarima, bez obzira koliko bili precizni. Strahuje se da se Afganistan nekim nedovoljno promišljenim potezom ne pretvori u novi Vijetnam. Kao i u svakom dosadašnjem ratu, pobjednik će morati zaposjesti cijeli afganistanski teritorij ako želi zagospodariti zemljom, odnosno zamijeniti sadašnji primitivni režim, utemeljen na iskrivljenoj verziji islama, novim demokratskim ustrojem. Tu se, prema pisanju USA Today, krije i najveća zamka za Washington i njegove saveznike. Oslanjanje samo na nedovoljno jedinstvene oporbene snage Sjevernog saveza i njihovo moguće dovođenje na vlast dovelo bi, kako se tvrdi, do vrlo ozbiljnih političkih posljedica po budućnost Afganistana i izazvati antiameričko i antizapadno raspoloženje u mnogim islamskim zemljama, uključujući i neke druge zemlje »trećeg svijeta«.

Dovođenje iz Rima u Kabul već pomalo zaboravljenog svrgnutog kralja Mohammada Zahira Shaha (86), dakako, u režiji antitalibanskih snaga, moglo bi prema nekim procjenama pokrenuti povijesni kotač Afganistana u priželjkivanom demokratskom smjeru. Prvi korak bit će ustanovljenje »Velikog vijeća«. Sačinjavat će ga afganistanske progresivne snage koje bi nakon dvogodišnjeg tranzicijskog razdoblja trebale izabrati novu vladu. Kralj koji je protjeran iz zemlje 1973., u sklopu novog državnog ustroja bio bi više simbol koji manifestira i jamči sistem višenacionalne parlamentarne demokracije, a ne, kao ranije, monarh apsolutist.

Svi ti politički potresi lomit će se preko leđa oko 25 milijuna Afganistanaca. Duge nepregledne kolone stotina tisuća izgladnjelih afganistanskih obitelji kreće se prema pakistanskoj i iranskoj granici. Samo od 11. rujna, na taj put neizvjesnog spasa krenulo je 1,5 milijuna izbjeglica. Oni već predstavljaju veliki teret za vlade u Teheranu i Islamabadu. Stoga su SAD već izdvojile 100 milijuna dolara na ime prve pomoći za ublažavanje humanitarne krize. U Afganistan je, zajedno s trupama i vojnom opremom, upućeno i 200.000 tona žita.

No, i u Americi ima onih koji se protive američkom obračunu s bivšim afganistanskim studentima i njihovim štićenikom Osamom bin Ladenom. Tako se u Washingtonu okupilo nekoliko tisuća osoba s parolama među kojima je dominirala poruka kako rat u Afganistanu neće vratiti u život žrtve terorističkih udara u New Yorku i Washingtonu. Najavljeni su i prosvjedi protiv Međunarodnog monetarnog fonda (IMF) i Svjetske banke (WB), ali i politike globalizacije. No, sudeći prema prvim dojmovima, njihov broj je gotovo zanemariv u odnosu na golemu većinu Amerikanaca koja traže osvetu.