Vjesnik: 05. 10. 2001.
Gudelj poručuje da se ipak ne vraća u Hrvatsku
Smatrajući odluku o amnestiji pravomoćnom, Gudelj se, kako poručuje, smatra slobodnim, ali ne želi se vratiti - zbog patnji svoje obitelji / Odvjetnik Rešetar pozvao ga je da se vrati jer »ubojstvo Reihl-Kira i ostalih rezultat ratnih zbivanja« / Ne zna se još kako će Australija reagirati na međunarodnu potjernicu za Gudeljom
OSIJEK, 4. listopada - Nakon saznanja da je za njim raspisana Interpolova međunarodna tjeralica, Antun Gudelj je u prvi mah svome osječkom odvjetniku Nediljku Rešetaru poručio da je spreman doći iz Australije u Hrvatsku i ponovno odgovarati za ubojstvo načelnika PU osječko-baranjske Josipa-Reihl Kira, što se dogodilo 1. srpnja 1991. go
dine.Na točki između Osijeka i Tenje, uz Reihl-Kira, s ukupno 28 metaka bili su tada izrešetani i ubijeni potpredsjednik izvršnog vijeća općine Osijek Goran Zobundžija i općinski vijećnik Milan Knežević, a teško je ranjen predsjednik MZ Tenja Mirko Tubić.
Ipak, kako Vjesnik saznaje, Gudelj se predomislio i neće se odazvati pozivu hrvatskoga pravosuđa jer se »smatra slobodnim čovjekom«, s obzirom da je odluku o njegovoj amnestiji, donesenu 1996. godine, Vrhovni sud RH učinio pravomoćnom.
Gudelj je pobjegao iz Hrvatske u Australiju, te je protiv njega postupak proveden u odsutnosti i 1994. godine je osuđen na 20 godina zatvora. Dvije godine kasnije odlučio je vratiti se u Hrvatsku no kako je za njim bila raspisana međunarodna tjeralica, uhićen je na frankfurtskom aerodromu, dok je čekao let za Zagreb. U obnovljenom sudskom postupku Gudelj je bio oslobođen optužbe, nakon što je Vrhovni sud RH na njega primijenio Zakon o općem oprostu. Međutim, u ožujku ove godine Ustavni sud RH usvojio je tužbu Jadranke Reihl-Kir, supruge ubijenoga načelnika, te je u travnju cijeli predmet vraćen osječkom Županijskom sudu.
»Primjenom Zakona o općem oprostu, koji je potvrdio Vrhovni sud RH, oslobođen sam svih optužbi, pa sam uvjerenja da će i u novonastaloj situaciji zakon biti na mojoj strani. Slobodan sam građanin i smatram da nema više razloga da odgovaram pred hrvatskim pravosuđem«, izjavio je za Vjesnik Antun Gudelj preko svoje sestre Marice Huber, koja živi u Osijeku.
Nakon što je za njim raspisana međunarodna Interpolova tjeralica, Gudelj je, naime, odjavio dosadašnji broj telefona, a navodno ima u Australiji i mjesto boravka. Navodno ni njegova sestra u Osijeku niti odvjetnik Rešetar nemaju njegov novi tajni broj, već komuniciraju onda kada im se Gudelj sâm javi.
Kako je pak objasnio, Gudelj se neće vratiti, ne zbog straha, kaže, već »zato što je zbog cijeloga slučaja njegova obitelj svih ovih godina dovoljno ispaštala«. Odvjetnik Rešetar savjetovao je Gudelju da se odazove hrvatskom pravosuđu jer je »smrt Kira, Zobundžije i Kneževića rezultat ratnih zbivanja«.
»Antun Gudelj nije hrvatski državljanin (pisalo se da ima dvojno državljanstvo, op. a), budući da je u Australiju otišao 1991. godine i nikada nije izvadio hrvatske dokumente. Mislim da ga Australija neće izručiti, jer je ovaj slučaj pobijanja pravomoćne presude u suprotnosti s njezinim zakonima«, istaknuo je za Vjesnik odvjetnik Rešetar. Dodao je kako su australske vlasti bile upoznate sa »slučajem Gudelj«, te da je nakon primjene Zakona o oprostu Gredelj dobio australsko državljanstvo bez ikakvih komplikacija.
»Prihvaćanjem Ustavne tužbe gospođa Reihl-Kir dobila je status stranke u krivičnom postupku, no po mome mišljenju ona može biti samo stranka u parnici za nadoknadu štete. Do sada se nikad nije dogodilo da Ustavni sud omogućuje oštećenici status stranke u krivičnom postupku. Stoga smatram da je Ustavni sud u ovome slučaju napravio presedan, što upućuje na to da je u konkretnom slučaju cijela stvar ispolitizirana«, naglasio je Rešetar.
Odvjetnik Slobodan Budak, pak, koji zastupa obitelj Reihl–Kir, za Vjesnik je izjavio da je, nakon što je u lipnju spis ponovo vraćen na Županijski sud u Osijeku a Gudelju određen pritvor, sutkinji Ružici Šamoti uputio podnesak u kojem je i sâm zahtijevao da se za Gudeljom raspiše međunarodna tjeralica. Što se tiče Gudeljeva australskog državljanstva, Budak je rekao da je Gudelj naturalizirani državljanin. Stoga Budak ne može reći hoće li ga izručiti, jer svaka zemlja ima drugačije riješene imigrantske propise.
Maja Sajler/Jasminka Ivančić