Plan MORH-a je da tri tisuće njegovih djelatnika umjesto na burzu rada ode u mirovinu, ali kako saznajemo njemu se zbog financijskih sredstava protive neki članovi Vlade, a posebice potpredsjednik Slavko Linić

ZAGREB - Iako u Ministarstvu obrane postoji plan po kojem bi se broj zaposlenih do kraja godine bez otpuštanja smanjio za tri tisuće, njegovo je provođenje, kako saznajemo iz izvora bliskih Vladi, upitno. Čelnici MORH-a predvođeni ministrom Jozom Radošem, sada je sasvim jasno, žele trajno zbrinuti višak djelatnika, a ne slijediti primjer Ministarstva unutarnjih poslova u kojem je nedavno bez posla, ali i klasičnog zbrinjavanja ostalo više od 3,5 tisuća policajaca.

Plan MORH-a je da tri tisuće njegovih djelatnika umjesto na burzu rada ode u mirovinu, ali kako saznajemo njemu se zbog financijskih sredstava neophodnih za provođenje, protive neki članovi Vlade, a posebice potpredsjednik Slavko Linić koji se među članovima Vlade zalaže za najradikalnije restrikcije. Njima je neprihvatljivo to što MORH svoje kadrove želi potaknuti na odlazak u mirovinu nudeći im uvjete koji bi bili povoljniji od onih pod kojima se smanjuje broj zaposlenih u ostatku državne uprave. S druge strane u MORH-u napominju da su beneficirani uvjeti pod kojima bi vojnici u Hrvatskoj odlazili u mirovinu uobičajeni u ostalim zemljama.

Tako bi MORH dajući veće otpremnine (u slučaju da dio djelatnika nema uvjete za mirovinu) i osiguravajući zaposlenima prijevremeni odlazak u mirovinu uglavnom nastojao zbrinuti oko 1.500 djelatnika koji su na dugogodišnjem bolovanju. Osim toga u MORH-u se nadaju da će ove godine umiroviti i petstotinjak djelatnika koji imaju uvjete za mirovinu. Isti je broj onih, procjenjuju u tom ministarstvu koji bi pristali na sporazuman raskid ugovora o radu, ukoliko im se zauzvrat osiguraju povoljni uvjeti.

Za rješavanje nedoumica Vladi je ostalo tek tri mjeseca, jer u tom roku Ministarstvo obrane planira riješiti pitanje viška od tri tisuće zaposlenih. Na prijedlog MORH-a Vlada teško može pristati s obzirom na to da je državna blagajna ionako prazna, i ne bi izdržala nove nepredviđene izdatke. Problem je i to što neće biti lako objasniti ostalim radnicima koji će ostati bez posla, ali i bogatih otpremnina, zašto bi država morala biti izdašna samo prema djelatnicima MORH-a. S druge strane Vladi je u interesu racionalizacija u Ministarstvu obrane radi smanjenja troškova u sljedećim proračunskim godinama.

U budućim natezanjima s ostatkom Vlade resorno Ministarstvo ipak ima adut viška u rukavu. Dosad još nije precizirano hoće li Oružane snage biti dio državne uprave na koje će se odnositi budući jedinstveni kolektivni ugovori, ili će za njih nastaviti primjenjivati Zakon o službi u oružanim snagama i Zakon o državnim službenicima, što se zapravo od početka reforme željelo izbjeći. Ukoliko vojska neće u isti koš s ostatkom državne uprave, tada i MORH ima veći manevarski prostor za provođenje svog plana.