Konferencija o ljudskim pravima i demokraciji u Dubrovniku uspjela u potpunosti/ Iz Kaznenoga se zakona svojedobno bacalo sve što je imalo veze s verbalnim deliktorm pa je zahvaljujući i tome danas teško sankcionirati govor mržnje, poticanje na netoleranciju i diskriminaciju / U Hrvatskoj je potpisan program djelovanja nevladinih organizacija, suradnja s vlašću izuzetno je dobra, makar svi moramo još mnogo toga učiti u vezi s demokracijom, rekla je Željka Antunović

- Izuzetno sam zadovoljna. Ostvarili smo ciljeve koje smo si zadali kao zemlja organizator i inicijator Konferencije. Prvi dan nazočili su joj prvih ljudi mnogih međunarodnih organizacija. Prije svih mislim na visoku povjerenicu UN-a za ljudska prava Mary Robinson.

Najvažniji rezultat Konferencije je pokretanje kvalitetnije i šire suradnje regionalnih međunarodnih organizacija Europe i UN-a, koja bi trebala potaknuti i bolju suradnju između zemalja članica tih organizacija. Odazivom smo i te kako zadovoljni. Okupili smo predstavnike međunarodnih organizacija, političke predstavnike država, stručnjake i predstavnike nevladinih organizacija (NVO). U radu konferencije sudjelovalo je gotovo 300 ljudi...

- Hrvatska ima nacionalni program edukacije za ljudska prava koji se polako uključuje u obrazovni sustav - od predškolskog odgoja preko osnovnoškolskog obrazovanja, no po mojoj ocjeni najmanje je zaživio na višim razinama obrazovanja i to je jedan od budućih zadataka. Edukacija za ljudska prava nadilazi obrazovni sustav, ona mora postati odgovornošću svih onih koji javno djeluju u društvu. Poticanje ravnopravnosti, tolerancije, nediskriminatorskog ponašanja treba biti svakodnevna obveza svih koji javno djeluju i koji imaju bilo kakav utjecaj na stvaranje javnog mišljenja.

- U Vladi se već razgovaralo o problemu nemogućnosti sankcioniranja govora mržnje, poticanja na diskriminaciju i netoleranciju. Drago mi je da ćemo u tome dobiti podršku NVO-a. Treba reći zbog čega je danas to pitanje prisutno. Mi baštinimo iskustvo nedemokratskog sustava u kojemu je verbalni delikt često bio zloupotrebljavan za obračun s političkim neistomišljenicima. U trenutku kada je nastajao važeći Kazneni zakon, iz njega su prilično neselektivno nestale odredbe koje bi omogućile sankcioniranje govora mržnje. To ozbiljno pitanje traži i ozbiljnu pripremu takvih odredbi jer je vrlo uska granica između verbalnog delikta i kaznenog djela poticanja rasne diskriminacije, mržnje i netolerancije.

- Pravovremeno i neovisno funkcioniranje pravne države jedan je od važnih preduvjeta poštivanja bilo kojih ljudskih prava. Zakaže li pravosuđe, teško možemo drugim instrumentima ostvariti potpunu zaštitu. Spomenuti podatak ilustrira situaciju i vrlo je poticajan da bi se čvršće i jače angažirali na otklanjanju tog problema. No, ako se očekuje da Vlada, kao izvršno tijelo, sama riješi te probleme, onda to nije dobro. Zato smo poticali i nastavit ćemo poticati svaki segment društva da na svom području, u ovom slučaju u pravosuđu, odradi poslove koji bi u perspektivi osigurali puno urednije funkcioniranje pravne države nego što je to danas.

No, svi smo tek na početku jednoga demokratskog razdoblja u našoj zemlji. Kao što mi, kao vlast, moramo naučiti puno toga o demokraciji, tako i predstavnici NVO-a i civilnog društva moraju dosta toga naučiti i pronaći najbolji način svog funkcioniranja i svoje mjesto u društvu. Dosadašnja suradnja Vlade i NVO-a pokazuje da smo na dobrom putu. Postignut je sporazum o suradnji, potpisan program suradnje, dogovoreni su kriteriji financiranja aktivnosti nekih NVO-a koji će omogućiti dugoročne projekte, čemu se mi u Vladi izuzetno veselimo.

Tihomir Ponoš