Izbori sve više mirišu, jer je Račan prestao o njima javno govoriti. Najavljena je brza gradnja autoceste do Splita i sređivanje situacije u medijima ovisnim o državi (HRT i Slobodna Dalmacija). To su tipični predizborni potezi, karakteristični za sve vlasti

Što se odjednom promijenilo? Činjenica je da Račan, kad je donedavno govorio o mogućnosti vlastite ostavke i prijevremenih izbora, nije na njih mislio kao stvarnu opasnost. Budući da je oporba bila dotučena, stvarna opasnost nesložnoj koaliciji nije dolazila izvana, nego ponajprije iznutra, pa je Račan svojim partnerima bacao izbore pred lice ponajprije kao vlastitu prijetnju koja bi ih trebala uozbiljiti, disciplinirati i homogenizirati.

Primjerice, Vlada je prekjučer u Splitu najavila ubrzanu gradnju autoceste od Zagreba do Splita do 2005. godine. Simptomatično je da se na čelo tog projekta stavio sam Račan, što pokazuje da će ta prijeko potrebna autocesta postati ključni pothvat njegove ekipe, s kojim će se ona moći hvaliti i pred biračima na izborima, a osobito u Dalmaciji u kojoj vladajuća koalicija najslabije kotira. Ne treba smetnuti s uma da je dan uoči splitske sjednice Vlade gromoglasno objavljeno da će se nastaviti i gradnja autoceste između Zagreba i Rijeke, kako birači u zapadnoj Hrvatskoj ne bi pomisliti da će na taj prometni smjer pasti prašina.

Na izbore miriše i brzo sređivanje stanja u medijima u kojima država ima kadrovsku ili financijsku kontrolu. Na splitskoj sjednici Vlada je konačno počela i sanaciju Slobodne Dalmacije, a tri dana ranije iz petorke je nešlužbeno potvrđeno da na čelnim mjestima Hrvatske radiotelevizije ona želi vidjeti nove ljude. Samo tjedan dana ranije, u jednim je novinama objavljena nezapamćena kritika na račun HTV-a i ravnatelja Mirka Galića, u kojoj se tvrdilo da televizijski dnevnik stalno reklamira ekstremnu desnicu (iz Dalmacije), te da vlast zbog toga sve više gubi podršku birača.

Istina, premijer Račan je demantirao da je petorka donijela odluku o smjeni Galića, što je i točno, jer takvu odluku ona formalno i ne smije donijeti budući da je to zakonski u domeni Upravnog vijeća HRT-a koje je izabrao Sabor. No, utjecaj vladajućih političara na personalnu politiku u državnim medijima nikada se ne može isključiti, pa se ovih dana već spominju nova imena na mjestu ravnatelja HTV-a, kao što su Branko Gretić, Željka Antunović, pa čak i Goran Radman. Naveliko se priča i o novim televizijskim urednicima.

Sve te pripreme još ne znače da će doći do prijevremenih izbora, odnosno da će se oni raspisati sljedeće godine, ali to potvrđuje kako premijer Račan počinje ozbiljno računati s takvom mogućnošću. Prijevremeni izbori ne odgovaraju članicama vladajuće koalicije, osobito HSLS-u koji raščišćavanje svojih unutarnjih odnosa nastoji odgoditi do proljeća, za kada je najavljen stranački izborni sabor. Izbori zasad ne odgovaraju ni HDZ-u unatoč tome što je sve manje zasjenjen pogreškama iz Tuđmanova vremena, zbog kojih i danas plovi na pola jedra i čeka da mu zapuše povoljni vjetar kojeg će inicirati unutarnje razmirice u petorki.

No, Račan se mora pripremati na izbore zato što je unutarnja kohezija petorke sve slabija i što se HSS i ostali partneri sve više distanciraju od SDP-a. To potvrđuje i svježa izjava predsjedmce HNS-a Vesne Pusić koja je našla potrebnim javno pitati kako HSS i SDP mogu biti glavni partneri ako ih dijele dijametralno suprotne “ideološke pozicije” i potpuno različita biračka tijela. Predsjednik HSS-a Zlatko Tomčić već je prozvao Vladu zbog povećanja cijena telefonskih usluga, a u srijedu, kao predsjednik Sabora, prvi je put javno ukorio premijera Račana zbog nepridržavanja saborskog poslovnika. Neki SDP-ovci u kuloarima kažu da su zgranuti time koliko ih HSS-ovci u posljednje vrijeme “ne vole”.

Mnogo važniji razlog koji ne ide u prilog stabilnosti Račanove vlade ipak je stanje u svjetskom i hrvatskom gospodarstvu, posebno nakon napada na Ameriku. Činjenica je da državnom proračunu sljedeće godine prijeti slom jer će presahnuti obilni prihodi od prodaje javnih poduzeća, a gospodarstvo, presporo napreduje da bi se proračunski manjak mogao pokriti iz poreza. Koliko je stanje teško pokazuje prošlotjedni Vladin zahtjev Saboru da joj do kraja godine odobri “bjanko” zaduživanje u inozemstvu jer se ne zna hoće li joj privatizacijski prihodi biti dostatni i za pokrivanje ovogodišnjeg proračunskog manjka.