Vjesnik: 17. 10. 2001.
Napad na Tusa zapravo je napad na Mesića
»Glas Slavonije« objavio dio navodne zapovijedi generala Tusa iz 1991. da treba u tajnosti likvidirati određene osobe / Tus odriče mogućnost da je potpisivao zapovijedi o likvidacijama / Ivan Grbavac Cobra, sudionik operacije »Bilogora«, kaže da se »zapovijed« odnosila na vojne operacije oslobađanja vojarni, a ne na navodne ratne zločine koji su uslijedili
ZAGREB, 16. listopada - Tek što su se stišale rasprave o tome treba li predsjednik Stjepan Mesić smijeniti načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga generala Petra Stipetića zbog oštrih izjava na račun ministra obrane Joze Radoša i premijera Ivice Račana, otvoreno je novo medijsko bojno polje. Meta je hrvatski veleposlanik pri NATO-u u Bruxellesu general Anton Tus, a krajnji cilj, čini se, predsjednik i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Mesić. Paljbu je započeo osječki Glas Slavonije, a tema je bila oslobađanje bjelovarskih vojarni. Predsjednik Mesić i načelnik GS OS general Petar Stipetić kazali su da su bjelovarske vojarne osvojene unatoč zapovijedi pokojnog predsjednika Tuđmana da se osvajanje vojarni obustavi. Ministar obrane Jozo Radoš zatražio je javno od predsjednika Mesića da smijeni generala Petra Stipetića, jer je javno priznao da je tada, kao sudionik tih operacija, odbio zapovijed vrhovnog zapovjednika.
Novi medijski sukob otvorila je u subotu zagrebačka dopisnica Glasa Slavonije. U tekstu se izravno optužuje generala Tusa, hrvatskog veleposlanika pri NATO-u u Bruxellesu (kojeg je na to mjesto predložio predsjednik Mesić) da je u pisanom obliku zapovjedio ratni zločin prilikom oslobađanja bjelovarskih vojarni 1991. godine. List se poziva na navodni dokument objavljen u knjizi »Bjelovar u Domovinskom ratu« iz 1997. autora Jure Šimića, tadašnjeg predsjednika bjelovarskog Kriznog štaba. Predgovor knjizi napisao je general Tus.
Prema Glasu Slavonije, riječ je o dokumentu »Plan Bilogora« koji je, kao zapovijed o napadu na bjelovarsku vojarnu 27. rujna 1991., potpisao tadašnji načelnik Glavnog stožera HV-a general Anton Tus.
Osječki list navodi sporni dio »zapovijedi« (objavljeni faksimil je nečitak): »U pripremi realizacije plana s odstojanja tajno izvršiti likvidaciju krajnje ekstremnih ličnosti koje su u stanju da svojim nepromišljenim postupcima nanesu masovne gubitke pučanstva i ogromne materijalne štete«.
Osječke novine zaključuju da se na bjelovarskom sudu sudi neposrednim izvršiteljima te zapovijedi, a ne i Tusu.
Naime, prije mjesec dana u Bjelovaru je otvorena istraga protiv nekoliko bivših policijskih dužnosnika u tom gradu koje se sumnjiči da su, nakon oslobađanja vojarne, odobrili ili sudjelovali u ratnom zločinu nad ratnim zarobljenicima. Oni su bili zarobljeni izvan bjelovarske vojarne nakon što je ona oslobođena 1991.
U izjavi za Glas Slavonije, general Anton Tus kazao je da nije potpisao nikakve naloge za likvidacije te da se zapovijed odnosila isključivo na borbenu operaciju HV-a - oslobađanje bjelovarske vojarne. Za Vjesnik Tus nije htio govoriti, rekavši da više ne želi davati izjave o tom slučaju dok ne dobije odobrenje mjerodavnih.
Glas Slavonije prenosi i izjavu načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga generala Stipetića da, »poznavajući generala Tusa, on nije mogao potpisati takvu zapovijed«. Prema Glasu Slavonije, i Predsjednikov savjetnik za vojna pitanja general Imra Agotić odriče mogućnost da bi general Tus mogao potpisati takvu zapovijed.
Službeni izvori MORH-a šute, a osječki dnevni list na kraju postavlja pitanje zašto se javno ne razriješi tko je zapovjedio tajne likvidacije u Bjelovaru.
Ivan Grbavac Cobra, tadašnji zapovjednik Zaštitnog bataljuna Glavnog stožera HV-a, koji je tada dobio primjerak sporne zapovijedi, ne sjeća se svih detalja iz dokumenta, ali je za Vjesnik kao sudionik tih događaja dao svoj komentar.
»Zapovijed se odnosila na oslobađanje vojarni u Bjelovaru i Koprivnici i točno na razdoblje od 27. rujna do 3. listopada 1991. Ubojstva civila i zarobljenih pripadnika JNA o kojima se sad vodi istraga na bjelovarskom sudu, dogodila su se nakon toga. Dakle, da je i točno da je general Tus potpisao sporne rečenice, one se opet ne mogu dovesti u vezu s događajima nakon oslobađanja vojarni«, ističe Grbavac.
»Ako je vjerovati Glasu Slavonije, u zapovijedi koju novine citiraju kaže se da se u pripremi realizacije plana navodno trebaju likvidirati osobe koje mogu nanijeti masovne gubitke pučanstva i materijalne štete. Čak ako je zapovijed i bila takva, ona se mogla odnositi jedino na pravodobno sprečavanje da netko iz zapovjednih struktura JNA u tim vojarnama upotrijebi vojnu tehniku za masovno uništenje civila i gradova«, smatra Vjesnikov sugovornik.
»Da je takva zapovijed i provedena«, dodaje, »sigurno ne bi bilo uništeno skladište "Barutana" u šumi Bedenik, koje je šef tog skladišta, major JNA Milan Tepić, digao u zrak 29. rujna 1991.«.
Trebalo bi, kaže Grbavac, objaviti cijelu spornu zapovijed, »da bi se izbjeglo izvlačenje pojedinih njenih dijelova iz konteksta i stvaranje pogrešnih zaključaka«.
Prema Vjesnikovim izvorima bliskim Vladi, čini se da je priča o generalu Tusu, kao naredbodavcu ratnih zločina, dio stalnog obračuna između MORH-a i ministra Radoša s jedne strane i Glavnog stožera Oružanih snaga, načelnika generala Petra Stipetića i predsjednika Mesića s druge strane.
Hrvatski veleposlanik pri NATO-u, general Tus, blizak je predsjedniku Mesiću i načelniku Stipetiću. On je od 1991. protivnik koncepcije da za SIS i Vojnu policiju bude mjerodavno Ministarstvo obrane, zbog čega je svojedobno morao odstupiti s mjesta načelnika Glavnog stožera.
Kad se 1999. pisalo o navodnim ratnim zločinima koje su počinili pripadnici Vojne policije i SIS-a, general Tus je u Jutarnjem listu izjavio da su takve stvari bile moguće jer je postojala dvostruka linija zapovijedanja i jer su SIS i Vojna policija bili pod MORH-om, a ne pod Glavnim stožerom.
Kako je poznato, ministar Radoš zalaže se da SIS i Vojna policija ostanu u njegovim ovlastima i ne želi smijeniti načelnika Uprave Vojne policije generala Matu Laušića, koji je na toj dužnosti 10 godina. S druge strane, general Stipetić, kao načelnik Glavnog stožera, traži da Vojna policija bude među njegovim ovlastima.
Željko Peratović