PAZIN, 18. listopada - Jesu li važniji »tradicionalno odlični odnosi sa slovenskim susjedima« od pravičnog, dostojanstvenog razgraničenja Hrvatske i slovenije u Piranskom zaljevu? To pitanje lebdjelo je u pazinskom Spomen-domu sjedinjenja među sučeljenim vijećnicima i umaškim ribarima za višesatne rasprave o razgraničenju u Piranskom zaljevu. Dino Debeljuh smatra da je objema državama najvažnija kvaliteta života uz granicu i očuvanje uzornog dobrosusjedstva, koje nema povijesnih tereta. S time je suglasan i Nevio Šetić, koji je upravo zbog morske granice na prošloj sjednici zaradio opomenu. Razišli su se kod Šetićeva zahtjeva da se povuče podrška sporazumu premijera Ivice Račana i Janeza Drnovšeka.

A kad su se u raspravu uključili i frustrirani umaški ribari, vidjelo se da su okrenuli leđa IDS-u (tereteći ga da je izdao njihove interese i da sabotira hrvatske). Razljutio ih je osobito Kajinov istup (koji je uz ostalo rekao da će Istra uskoro imati više problema sa Zagrebom, nego s Ljubljanom), pale su i teške riječi. Ivan Jakovčić je morao intervenirati da se po završetku rasprave verbalni duel Damira Kajina i predsjednika umaških ribara Danijela Koleca ne izrodi u nešto gore. Uzalud je Kajin uvjeravao Koleca da je potpisivanjem suglasnosti za koncesiju u Piranskom zaljevu umaškim ribarima omogućio gradnju pogona marikulture, za što su dobili 100.000 maraka.

Kad se nakon četverosatne rasprave dvorana ispraznila, nakon što je IDS-ova većina podržala Jakovčićeve zaključke o podršci sporazumu uz ubacivanje paketa rješenja kvalitetnijeg života uz granicu, ostao je dojam neobavljena posla, uz još veću polarizaciju. I to o graničnoj crti u Piranskom zaljevu. Vijećnici »hrvatskog bloka«, ribari, pa i SDP-ov vijećnik (i potpredsjednik Skupštine) Sergio Bernich zalagažu se za principijelno utvrđenje granice na moru (pa i arbitražom, ako se partneri ne mogu sporazumjeti), nakon čega slijede dogovori o pograničnoj suradnji, pa i eventualnim ustupcima. Bernich čak tvrdi da bi bilo bolje dio hrvatskoga teritorijalnog mora ustupiti međunarodnoj zajednici, nego Slovencima.

Ribar Danilo Latin smatra da je crta razgraničenja stvar dostojanstva, a ne ribarenja! Šetić pak uvjerava da »Račanovim sporazumom Istra gubi petinu svoga teritorija«!

Ribari također tvrde da se hrvatski interesi u Piranskom zaljevu već godinama slabo štite: »Tamo nema naše policije i po šest mjeseci, pa se slovenski ribari i policija na moru sve češće zalijeću u naše vode«. Upozoravaju da se tamo ponovo puca na ribarske posade i najavljuju ozbiljnije incidente. To potvrđuje i saborska zastupnica Jadranka Katarinčić-Škrlj, koja je ljetos s ribarima provela cijeli dan u Piranskom zaljevu i doživjela zalijetanje slovenskog policijskog čamca na njih.

Problematika je odveć ispolitizirana za trezvena promišljanja na dulji rok, a prigovara se i zbog isključenja struke iz traženja najboljih rješenja. U tom kontekstu, šuplje je odjeknula Kajinova informacija o tome da Slovenci u Istri imaju imovinu vrijednu tri milijarde maraka i da su zato motivirani na dobrosusjedske poteze.