Vjesnik: 26. 10. 2001.
Deutsche Telekom postao većinski vlasnik Hrvatskog telekoma
DT zadovoljan s posjedovanjem 51 posto dionica i više neće kupovati udjele, tvrdi član Uprave Jeffrey Hedberg / Braniteljima i zaposlenima u HT-u Vlada će prepustiti po sedam posto dionica, a još 21 posto plasirat će na burzu kad se oporavi tržište telekomunikacijskih dionica, najavio premijer Račan
ZAGREB, 25. listopada - Premijer Ivica Račan i Ron Sommer, predsjednik Uprave DT-a, potpisali su u če
tvrtak u Banskim dvorima ugovor o prodaji 16 posto dionica HT-a Deutsche Telekomu za 500 milijuna eura.Premijer je tu transakciju nazvao »dobrom za hrvatske građane koji će dobiti još kvalitetniju uslugu, dobrom za DT i HT, ali i za zaposlenike HT-a koji dobivaju priliku za profesionalnu afirmaciju u svjetskim okvirima, te zbog svega toga dobrom za Hrvatskom koja tim poslom nastavlja gospodarsko približavanje Europskoj uniji«.
Prema riječima člana Uprave Jeffreyja Hedberga, DT je zadovoljan s posjedovanjem 51 posto udjela i više neće kupovati dionice. Braniteljima i zaposlenicima u HT-u Vlada će prepustiti po sedam posto dionica, a još 21 posto plasirat će na burzu kad se oporavi tržište telekomunikacijskih dionica, najavio je Račan. Potvrdio je i da će o
detaljima oba ugovora o prodaji HT-a uskoro upoznati Sabor i javnost.Prosvjednicima koji su se u to vrijeme okupili na Markovu trgu, premijer je poručio da podržava njihovo pravo na prosvjed, ali i podsjetio ih na svoju izjavu da je taj ugovor dio strategije privatizacije državnog portfelja. Naime, preko kapitalnih integracija s vodećim kompanijama Europe izravno se pridonosi gospodarskoj i političkoj integraciji Hrvatske u EU. Premijer je ustvrdio da bez razvitka telekomunikacija koji jamči taj ugovor, n
ema ni ukupnog razvitka gospodarstva. Sve drugo, istaknuo je, značilo bi da Hrvatska ostaje na poziciji faktičke gospodarske i političke izolacije, što nije strategija ove Vlade.Sommer je rekao da su se slični prosvjedi događali i u Njemačkoj 1994. kad se krenulo u privatizaciju telekomunikacijskog sektora. Tada se tri četvrtine zaposlenika protivilo privatizaciji, a sada je upravo toliko dioničara DT-a. Kad se krenulo u privatizaciju, Njemačka je imala najskuplje telekomunikacijske usluge u Europi, a bil
e su k tome i vrlo loše. Danas su njemačke usluge u tom sektoru jeftinije čak i od američkih, a ubrajaju se među najkvalitetnije u Europi.U HT-u do kraja 2003. godine neće biti otpuštanja, a do 2004. u kompaniju će se uložiti više od 700 milijuna eura i otvoriti oko tristo radnih mjesta, obećao je Sommer. Račan je izjavio kako Vlada kao manjinski vlasnik HT-a očekuje da će se kompanija voditi komercijalnom logikom, ali i da Uprava poštuje i odgovornosti HT-a koje su šire od toga.
Na pitanje novinara o eventualnim novim poskupljenjima usluga, Sommer je odgovorio kako u transformaciji HT-a od monopolista ka tržišno orijentiranoj kompaniji - od čega će najviše koristi imati korisnici usluga, treba ukinuti cijene koje su funkcionirale samo u vrijeme monopola. Naime, monopol se ne može ukidati samo djelomično.
Na upit stranih novinara zašto je DT u vrijeme kad cijene telekomunikacijskih kompanija u svijetu padaju za drugi paket HT-ovih dionica platio više nego za prvi, Sommer je kazao kako je ugovorena cijena fer s obzirom na očekivanja od HT-a, a DT pretpostavlja snažan razvoj telekomunikacijskih usluga u Hrvatskoj.
Sa sedam posto korisnika Interneta Hrvatska se svrstava među zemlje iznad prosjeka u regiji. DT vjeruje da će u Hrvatskoj broj korisnika do 2004. povećati na oko 20 posto (ili 850.000). Nijemci procjenjuju da bi HT trebao steći pola milijuna klijenata. Dodatne poticaje DT očekuje i od brzog uvođenja ADSL tehnologije koja, kako je rečeno, omogućuje korištenje multimedijalnih aplikacija.
Sanja Kapetanić