Tvrdnja o dokazanoj vezi s al-Qa'idom u BiH najvjerojatnije se odnosi na Alžirca Bensaja Belkasima, uhićenoga 8. listopada u Zenici. U memoriji njegova mobitela pronađen je broj Abu Zubeida, za kojeg se tvrdi da je jedan od trojice najbližih Bin Ladenovih suradnika. Abu Zubeid se pojavio zajedno s Bin Ladenom i na videosnimci prikazanoj nakon 11. rujna. Za njega strani mediji navode da je koordinirao angažiranje mudžahedina iz Afganistana za rat u BiH te da je osnivao tamošnje kampove za obuku. Posljednjih godina u al-Qa'idi zadužen je za koordiniranje terorističkih akcija diljem svijeta.

Prvouhićeni Belkasim osim alžirskog ima i državljanstvo BiH. U njegovoj kući policija je pronašla brojne neispunjene putovnice raznih država. Nova uhićenja uslijedila su nakon što su veleposlanstva SAD-a i Velike Britanije u Sarajevu zatvorena 17. listopada zbog "vjerodostojnih sigurnosnih prijetnji". Istoga dana u Sarajevu su privedeni Mustafa Al Kadir, koji je radio za humanitarnu organizaciju Taibah, i Sabir Lamar, službenik Visokog saudijskog komiteta. Slobodna Bosna navodi da su obojica od proljeća prošle godine desetke puta putovali na Bliski istok i zemlje zapadne Europe. Lamar je bio osuđen na pet godina zatvora zbog razbojništva nad američkim instruktorom MPRI-ja Michaelom Kalvinom u Radakovu kod Zenice. Bivši predsjednik Federacije BiH Ejup Ganić pomilovanjem mu je početkom ove godine smanjio kaznu. Lamar se navodno posljednja dva mjeseca često motao oko američke ambasade u Sarajevu. Imena ostalih uhićenih službeno nisu objavljena, no prema Oslobođenju, u Bihaću je 19. listopada uhapšen Muhamed Nehle zvani Serefdin, a 20. i 21. listopada u Sarajevu uhićeni su Lahdar Bumedijen, djelatnik Crvenog polumjeseca, i Budelah Hadž iz organizacije Human Apeal.

Policija još traga za Halidom Arbidom i Atifom Mansurom zvanim Abu Nasr. Prema informacijama sarajevskih medija, šest uhapšenih i dvojica u bijegu su Alžirci i pripadnici europske mreže GIA-e, alžirske terorističke organizacije. Samo Siber Lamar nema putovnicu Bosne i Hercegovine. Za GIA-u se smatra da je bliska s al-Qa'idom. Prema drugim informacijama, jedan od njih je pripadnik egipatske Game Islamije, a drugi ima rođaka zaposlenog u američkom veleposlanstvu u Sarajevu. Nakon tih uhićenja, ambasade su otvorene u ponedjeljak, pet dana nakon zatvaranja.

Pripadnici GIA-e i Game Islamije i ranije su otkrivani u BiH, bilo da su hapšeni ili ubijani pod mutnim okolnostima. Procjenjuje se da u BiH još ima oko 200 bivših mudžahedina. Većina ih je ženidbom za domaće djevojke stekla državljanstvo. Istraga o tome tko je sve i kako dobio bosansko državljanstvo nastavlja se. Dosad su obrađeni samo oni koji su državljanstvo stekli do potpisivanja Daytonskog sporazuma, iako je većina njih dobila državljanstvo tek nakon potpisivanja mirovnog sporazuma, kako bi spriječili deportaciju koju su zahtijevali Amerikanci.

SFOR je demantlrao vijest Wall Street Journala koji je prošle srijede objavio da su u BiH pripremani teroristički napadi na bazu SFOR-a kod Tuzle Eagle i kamp Connor kod Bratunca u kojima su smješteni američki vojnici. Pozivajući se na izvore u središtu NATO-a u Bruxellesu, WSJ piše da su teroristi planirali upotrijebiti zrakoplove s aerodroma u Visokome, a usprkos demantiju SFOR-a, priču o pripremama za terorističku akciju jučer je ponovio i londonski Sunday Times.

Aerodrom kod Visokoga, koji se počeo graditi usred rata, SFOR je pretražio 27. rujna, no izričito se tvrdi kako akcija nije bila vezana za istragu o terorizmu, nego o krijumčarenju oružja. Krajem rujna razotkrivena je grupa krijumčara oružja iz Bosne na Kosovo koju su vodili visoki dužnosnici MUP-a i AID-a. U rujnu je SFOR također pretražio prostorije Visokog saudijskog komiteta u Sarajevu i zaplijenio nešto oružja i novca. Uhićena su dvojica Arapa i dvojica bosanskih državljana, no ubrzo su pušteni.

Početkom listopada iz BiH su izručena trojica Egipćana, među kojima i Hasan AI Šarif Mahmud Saad ili Abdulah Esindar, osumnjičen za postavljanje autobombe u Rijeci u rujnu 1995. Iz BiH je prethodnih mjeseci ukupno deportirano deset Ijudi, izjavio je premijer BiH Zlatko Lagumdžija. Među tom desetoricom su Marokanac Said Atmani i Alžirac Zuhair Šulah, obojica mudžahedini koji su se borili u BiH. Izručeni su početkom Ijeta Francuskoj i sada im se sudi zbog pripadnosti mreži koja se protezala od Turske do Kanade, koja je osiguravala krivotvorene dokumente drugim teroristima. I njih se poput Alžirca Belkasima povezuje s Abuom Zubeidom.

Atmani je u Kanadi stanovao s Ahmedom Resamom, uhićenim s eksplozivom u prosincu 1999. na kanadsko-američkoj granici, pod optužbom da je pripremao milenijski napad na areodrom u Los Angelesu.

Abu Zubeid je Palestinac, rođen 1973. u Saudijskoj Arabiji. Koristi se i imenom AI Abidin Muhamed Husain. Bio je jedan od čeInika egipatskog Džihada, a u organizaciju Osame bin Ladena doveo ga je Muhamed Atef, jedan od Bin Ladenovih najbližih suradnika. Zubeid, kojega svrstavaju u novu generaciju Bin Ladenovih suradnika, u višoj hijerarhiji organizacije počeo se pojavljivati sudjelovanjem u pripremi bombaških akcija u istočnoj Africi (Tanzanija i Kenija, 1998.). Zatim je zamijenio Atefa u novačenju novih članova i koordinaciji akcija izvan Afganistana. Njegovu ulogu opisao je Ahmed Resam, Alžirac osuđen za pokušaj terorističkog napada u Los Angelesu na milenijskoj svečanosti potkraj 1999. godine. Resam ga opisuje kao čovjeka od Bin Ladenova visokog povjerenja. Resam je prošao obuku u kampu Halden u Afganistanu. Potkraj 1998. javio se Abu Zubeidu i dobio zadatke za put u Kanadu. Zubeid je od njega tražio da nabavi kanadske putovnice i za druge osobe jer će im trebati za akcije u SAD-u.