Vjesnik: 29. 10. 2001.

Milošević danas na sudu zbog zločina u Hrvatskoj

Haaški tužitelji terete Miloševića i po zapovjednoj i po osobnoj odgovornosti za zlodjela počinjena provedbom zločinačkog plana izgona većine hrvatskog i drugog nesrpskog stanovništa s otprilike trećine teritorija Republike Hrvatske

HAAG, 28. listopada - Bivši jugoslavenski predsjednik Slobodan Milošević trebao bi se u ponedjeljak prijepodne na Međunarodnom sudu za ratne zločine (ICTY) izjasniti o tome osjeća li se krivim za zločine počinjene u Hrvatskoj.

Tijekom sjednice sudsko će vijeće raspraviti i tužiteljski zahtjev za drugom izmjenom optužnice za zločine počinjene na Kosovu, kao i podnesak trojice pravnih stručnjaka (amici curiae) kojim se osporava nadležnost Suda u predmetu »Milošević«.

Proširuje se i kosovska optužnica

Tužitelji žele proširiti optužnicu za kosovske zločine počinjene 1999. godine, tako da se obuhvati progon ne samo osoba izbjeglih s Kosova nego i onih koji su raseljeni unutar pokrajine. Također predlažu da se pribroje žrtve s Kosova čija su tijela pronađena u Batajnici, nedaleko od Beograda.

U svojim dosadašnjim pojavljivanjima na Haaškom sudu Milošević je prkosno odbijao priznati njegovu nadležnost tvrdeći da je nelegalno ustanovljen i da nije neovisan u svom radu.

Njegovi beogradski odvjetnici najavili su da će Miloševićeva obrana i u pogledu hrvatske optužnice biti ista.

»Možemo očekivati reprizu«, rekao je nedavno Dragoslav Ognjanović za jedan beogradski list.

Hrvatskom optužnicom objavljenom početkom mjeseca, Haaški sud tereti Miloševića i po zapovjednoj i po osobnoj odgovornosti za zločine počinjene provedbom zločinačkog plana izgona većine hrvatskog i drugog nesrpskog stanovništa s otprilike trećine teritorija Republike Hrvatske tijekom 1991. i 1992. radi pripajanja tih područja »velikoj Srbiji«.

Optužnica ga tereti za zločine protiv čovječnosti, teške povrede Ženevskih konvencija te za povrede ratnog prava i običaja. Tužiteljstvo drži da je Milošević odgovoran za progon 170 tisuća Hrvata i drugih manjina s okupiranih područja, istrebljenje ili ubijanje stotina Hrvata i drugih nesrba, zatočenje tisuća civila te za stvaranje nehumanih uvjeta života na zaposjednutim područjima. Tereti ga se za napade na Vukovar, Dubrovnik i druga nebranjena hrvatska mjesta te za njihovo uništavanje i pljačku, kao i za uništavanje kulturnih i povijesnih spomenika. U optužnici se nabrajaju brojni pojedinačni zločini, među kojima su deportacije tisuća Iločana, Vukovaraca i stanovnika Erduta te pokolji poput onih u Vukovaru, Voćinu, Saborskom, Škabrnji, Nadinu, Dalju, Lovasu, Erdutu i Ćelijama.

Tužitelji tvrde da je u provedbi zločinačkog nauma, uz Miloševića koji je tada bio predsjednik Srbije, sudjelovalo 15 visokih civilnih i vojnih dužnosnika SFRJ, među njima Borisav Jović, Branko Kostić, Veljko Kadijević, Blagoje Adžić, Vojislav Šešelj i Momir Bulatović te vođe hrvatskih Srba.

Haaško tužiteljstvo smatra da Miloševićeva zapovjedna odgovornost proizlazi iz stvarne kontrole koju je imao nad četiri člana Predsjedništva SFRJ, a time i nad oružanim snagama pod njihovim nadzorom, među kojima su JNA, Teritorijalna obrana i srpski dobrovoljački odredi. Milošević je, drže tužitelji, »imao stvarnu kontrolu« i nad KOS-om i SDB-om koji su pak upravljali potezima lokalnih vođa hrvatskih Srba, lokalne srpske policije i snaga sigurnosti u Hrvatskoj.

Bivši jugoslavenski predsjednik u haaškom je pritvoru puna četiri mjeseca, odnosno od konca lipnja ove godine kad ga je Beograd izručio zbog zločina počinjenih na Kosovu tijekom 1999. godine.

Kao i za prethodnih Miloševićevih dolazaka u haašku sudnicu, i ovaj su put očite mjere pojačane sigurnosti. Među ostalim, postavljena je dodatna zaštitna ograda oko zgrade suda, a uvode se i posebne dozvole za ulazak u zgradu.

Sanja Pucak/Hina