Vjesnik: 31. 10. i 01. 11. 2001.

Schengenski standardi na našim granicama već iduće godine

Uz granicu će trebati više policajaca nego što ih je sad, ali većina će doći iz drugih dijelova MUP-a / Hrvatskoj će - materijalno i drukčije - pomagati zemlje EU, osobito Njemačka, Austrija i Slovenija / Pomoć u opremi sad je stihijska, a nakon što bude usvojen Nacionalni plan, točno će se znati što nam treba / Neke kontrolne točke na granici s BiH zatvorit će se, isto kao i putovi do njih, osobito ako pogoduju krijumčarenju

ZAGREB, 30. listopada – U travnju iduće godina bit će donesen Nacionalni akcijski plan nadzora granice, čime će se stvoriti preduvjeti da se hrvatska granica kontrolira u skladu sa standardima Schengenskog sporazuma. Kako za Vjesnik otkriva pomoćnik načelnika Uprave policije Zoran Ničeno, sadašnji broj od 3900 policajaca koji nadgledaju hrvatsku granicu, nakon toga sigurno neće biti dovoljan.

Na pitanje za koliko će biti povećan broj djelatnika granične policije, u ovom se trenutku ne može dati točan odgovor, tvrdi Ničeno. Neslužbeno doznajemo da će granična policija angažirati čak više od 2000 novih ljudi, koji će vjerojatno biti premješteni iz drugih sektora Ministarstva unutarnjih poslova, pa se ukupni broj zaposlenih u MUP-u ne bi trebao bitno povećati.

»Sporazumom o stabilnosti Hrvatska je za partnere dobila Njemačku, Austriju i Sloveniju, zemlje koje joj trebaju pomoći u izradi Nacionalnog plana i donošenju propisa koji će omogućiti provedbu schengenskih standarda. Naša policija vrlo će se brzo prilagoditi novim propisima, no najveći će problem predstavljati oprema za nadzor granice, koju će Hrvatska nastojati nabaviti manjim dijelom sredstvima iz proračuna, a većim dijelom putem europskih financijskih programa, poput CARDS-a«, objašnjava Ničeno.

Za primjenu schengenskog režima trebat će uspostaviti bolju suradnju svih graničnih službi, u prvom redu carine i policije. U nadzor granice uključit će se i drugi sektori policije, primjerice prometna policija koja će graničarima dojavljivati podatke o kretanju sumnjivih putnika i robe.

Broj policajaca na graničnoj crti ovisit će o stupnju njene ugroženosti. Nacionalni plan pretpostavit će četiri stupnja ugroženosti granice. Povećanje broja policajaca prvenstveno se odnosi na granicu s Bosnom i Hercegovinom i Jugoslavijom. Ničeno ističem da će se, kako sada stvari stoje, schengenski režim primjenjivati na cijeloj graničnoj crti. Ako u međuvremenu dođe do nekih političkih odluka po kojima će Hrvatska postati jugoistočna granica Europske unije, novi režim primjenjivat će se samo na granici sa SRJ i BiH.

Primjenom schengenskog režima Hrvatska će još više liberalizirati kontrole na prijelazima za državljane zemalja Europske unije, koji su već tijekom ove turističke sezone ulazili u našu zemlje samo s osobnim iskaznicama. Istodobno bi se trebala postrožiti kontrola ljudi i vozila iz ostalih zemalja.

Schengenske standarde granične kontrole Hrvatska već primjenjuje u svim zračnim lukama. Stoga se promjena režima odnosi na kopnenu i morsku granicu. U nadzoru morske granice primjenjivat će se radar koji će otkrivati sumnjiva plovila, na temelju čega će policija upućivati svoje patrole. Trenutno takve uređaje ima MORH koji obavještava policiju, no ona nema izravan uvid u radarsku kontrolu. Za bolji nadzor granice u Vukovarsko-srijemskoj županiji policiji su potrebni uređaji za termoviziju. Koštaju po komadu oko 500.000 njemačkih maraka, a koriste se za otkrivanje ilegalnih imigranata.

»Na temelju Nacionalnog plana točno će se odrediti koja je oprema Hrvatskoj potrebna. Trenutno sva pomoć inozemstva u opremi i edukaciji stiže u Hrvatsku stihijski. Prihvaćamo sve, jer ni sami ne znamo što nam je točno potrebno«, priznaje Ničeno. Dodaje da će nakon donošenja Nacionalnog plana, biti raspisani natječaji za nabavku opreme.

Ukidanje kontrolnih točaka na granici s BiH, smatra Ničeno, neće utjecati na prometnu komunikaciju između dviju država. Prema međudržavnom sporazumu, dio kontrolnih točaka bit će pretvoren u granične prijelaze, dok će ostale biti zatvorene a putovi do njih, uglavnom oni pogodni za krijumčarenje, bit će zatvoreni.

»Granicu s BiH doista je teško kontrolirati jer postoji bezbroj putova, no stanje ipak nije katastrofično«, zaključuje Zoran Ničeno.

Boris Orešić