Večernji list: 03. 11. 2001.

Stranci zabrinuti za petorku

Piše: Deana Knežević

Koliko je stabilna sadašnja vlast? Bilo je to jedno od pitanja koja je europska trojka postavila hrvatskim ministrima odmah nakon što je potpisan sporazum s Europskom unijom. Iako Bruxelles trenutačno ima puno većih briga u ovoj regiji nego što je Hrvatska, ništa što se događa na ovdašnjoj političkoj sceni ne prolazi nezapaženo. Kad je riječ o EU, jasno je otkud interes. Kompliciranje političkih prilika u Zagrebu moglo bi utjecati na ukupne planove za stabiliziranje europskog jugoistoka.

Stručnjaci tvrtke koja je nanovo mjerila kreditni rejting Hrvatske početkom ove jeseni također su se upadljivo raspitivali o političkim prilikama u Hrvatskoj. Koliki su izgledi da HDZ ponovno dođe na vlast i, ako se to dogodi, kakvu će ekonomsku politiku voditi ta stranka? Motiv pitanja i opet je jasan: kreditori i oni koji investiraju u Hrvatsku, a tu je u pravilu riječ o poslovima barem na srednji rok, žele znati koliko je njihov novac siguran.

U ovom trenutku stranci možda ipak pušu na hladno. Na prvi pogled, situacija izgleda "ušiljena" iz nekoliko razloga. HSS je najprije izašao sa zahtjevom za rekonstrukciju Vlade, pa je naknadno dodao da ne želi u koaliciju desnog centra, čime je ostalo nejasno što zapravo želi. HSLS čeka još jedna katarza, koja bi mogla ponovno rascijepiti stranku. HNS prijeti da će izaći iz koalicije bude li se inzistiralo na tome da iz Vlade ode Čačić, jedini ministar iz te stranke. Između HSLS-a i Račana moglo bi biti novog zaoštravanja bude li ta stranka predložila za ministra prometa nekoga od svojih dalmatinskih jastrebova. Račan takav prijedlog ne bi prihvatio, a pitanje je hoće li privremeni šef stranke Radoš imati dovoljno potpore za druge prijedloge.

No, gledajući kroz što je sve koalicija dosad prošla, a da se ipak nije raspršila, nego je u dvije godine izgubila samo jednog od šest partnera, realnom se čini prognoza da će i sada ostati na okupu. Optimisti kažu - sve do kraja mandata, a cinici - barem dok se ne napune dvije godine staža u saborskim klupama, koliko je potrebno za dužnosničke mirovine.