Večernji list: 03. 11. 2001.
REZANJE MIROVINA BUDUĆIM UMIROVLJENICIMA
Buduće najniže mirovine bit će manje od 950 kuna
Smanjenje za prijevremeno umirovljenje, umjesto 3,6 posto, moglo bi biti 5 posto godišnje
Sređivanjem stanja u današnjem mirovinskom sustavu, odnosno prvom mirovinskom stupu, uskoro bi mogle biti obuhvaćene i dvije kategorije rjeđe spominjanih umirovljenika. Po svim najavama sudeći, budući umirovljenici već iduće godine mogu očekivati niže najniže mirovine i smanjenje prijevremenih mirovina.
Zakonom o mirovinskom osiguranju (čija je primjena počela 1999. godine) propisano je pravo na najnižu mirovinu. Nju mogu ostvariti osiguranici čija je mirovina niža od najniže mirovine. U prošlosti su najnižu mirovinu najčešće primali poljoprivrednici, koji su imali premalo staža i premale uplate za mirovinu veću od najniže.
U prve dvije godine primjene Zakona o mirovinskom osiguranju najnižu mirovinu ostvarilo je oko 57.000 umirovljenika. Prosječna najniža mirovina je oko 950 kuna, a godišnji izdatak Mirovinskog zavoda za najniže mirovine oko 200 milijuna kuna. Zakon o mirovinskom osiguranju do 2008. godine postupno povećava broj godina koje ulaze u izračun mirovina. Zato svake sljedeće godine očekuju i sve veći broj korisnika najniže mirovine.
Prijevremena starosna mirovina sada se smanjuje po godini ranijeg umirovljenja 3,6 posto. Prema nekim izračunima, to još nije u skladu s aktuarskim tablicama za izračun svih drugih mirovina.
Posljednjih mjeseci u Ministarstvu rada i socijalne skrbi govore o izradi novog zakona o mirovinskom osiguranju. U mirovinski sustav žele uvesti reda, a iz mirovinskog sustava izbaciti sve što nije plaćeno radom i doprinosima iz tog rada.
Upravo zbog toga, današnje najniže i prijevremene mirovine ne uklapaju se u budući sustav u kojem visina mirovine ovisi o godinama života, rada i uplaćenom doprinosu. Kako se u izračunu najniže mirovine ne primjenjuje polazni faktor (kao za ostale mirovine), a najniža osnovica nije razmjerna najnižoj mirovini, predložit će se snižavanje najniže mirovine. Prijevremena starosna mirovina po istom bi pravilu (jednakih prava za sve), prema nekim računicama, trebala biti izračunavana na način da se svota mirovine smanjuje pet posto (umjesto današnjih 3,6 posto) za svaku godinu prijevremenog umirovljenja.
Odgovorni kažu: svako smanjivanje ionako malih primanja pravi je šok. No, ako zaista želimo da mirovina bude ono što je zarađeno odrađenim godinama i uplatama doprinosa, onda sve drugo pripada negdje drugdje. Tako i pomoć svima s malim mirovinama ne pripada u mirovinski sustav, već u socijalu.
Vesna Širanović