ZAGREB, 5. studenoga - »SZUP-ovi dokumenti koji nemaju karakter ugrožavanja zaštite nacionalne sigurnosti od danas će biti dostupni na uvid građanima na čije ime su vođeni«, kazao je u ponedjeljak ministar unutarnjih poslova Šime Lučin nakon što je ravnatelju Hrvatskog državnog arhiva Josipu Kolanoviću predao oko 38 tisuća dosjea Službe državne sigurnosti SR Hrvatske te oko 650 dosjea Službe za zaštitu ustavnog poretka (SZUP).

»Među SZUP-ovim dosjeima postoje i bilješke o praćenju 120 novinara. No ti dokumenti, kao i neki iz bivše države, ne sadržavaju podatke o nacionalnoj sigurnosti, a svrstani su pod kategorije "političko nasilje" i "unutarnji neprijatelji"«, rekao je ministar Lučin. Prema njegovim riječima građani će u sljedećih nekoliko tjedana biti pozvani da vide dosjee na kojima će biti zatamnjena imena trećih osoba. Svi dosjei će nakon toga biti uništeni pred njima, a građani će potpisati izjavu da se obvezuju na šutnju o onome što su pročitali. Ministar je dodao kako među dokumentacijom nema velikog broja dosjea oporbenih političara jer su u međuvremenu uništeni.

Još 35.000 dosjea, nastalih od 1990. godine, a koji se odnose na paravojne formacije u Domovinskom ratu kao i na ratna događanja, također će, do reforme obavještajnih sustava, odnosno dok SZUP ne postane Vladina agencija, nakon obrade i provjere biti predano u Arhiv.

Ministar Lučin je dodao da su u onim slučajevima, u kojima su uspjeli utvrditi da je bilo nezakonitih radnji, prisluškivanja, praćenja i slično, podnijeli kaznene prijave ili su poduzeti stegovni postupci. Rekao je i da građani podatke iz dosjea neće moći koristiti kao dokaz na sudu, te dodao da od 3. siječnja nema više sličnih dosjea. Praćene su, kazao je Lučin, samo osobe vezane uz organizirani kriminal i protuobavještajni rad.

Prema riječima ravnatelja Arhiva Josipa Kolanovića, to je treći put nakon 1993. godine da Arhiv preuzima dokumentaciju Službe državne sigurnosti. »Ta služba je jedna od rijetkih koja je izuzetno dobro vodila dokumentaciju. Do sada su predani osobni dosjei i šifrirani spisi, posebno elaborati koje je SDS nakon 1945. godine pisao i obrađivao«, rekao je Kolanović, te dodao kako je ta dokumentacija do sada poslužila za dragocjena istraživanja naše najnovije povijesti .

Kolanović je naglasio da iz Arhiva do sada u javnost nije procurila ni jedna informacija koja bi bila protiv trećih osoba. Pravilnikom je, naime, precizirana procedura korištenja te onaj tko ima pravo uvida u gradivo, može ga pročitati, ali ne i kopirati.Prema daljnjim podacima, od 1993. godine, kada su preuzeli 28.045 osobnih dosjea, do danas je Arhivu postavljeno oko 800 zahtjeva za uvid. »No, našli smo podatke za samo 269 osoba koje su to zatražile. Od toga je 89 dosjea dano na uvid osobama na koje se odnose, dok smo ostale dosjee dali znanstvenicima koji su proučavali pojedine osobe, osobito iz razdoblja NDH«, rekao je ravnatelj Arhiva.