Tim sporazumom Hrvatska dobiva slobodan prolaz roba i ljudi kroz Neum, a BiH isto pravo prolaza od Doljana nedaleko od Metkovića do luke Ploče / Osim toga, BiH još dobiva slobodnu zonu u toj luci (u kojoj se može i proizvoditi) i na kraju, uprava nad lukom Ploče dolazi pod neku vrstu protektorata

ZAGREB, 11. studenoga - Vlada je u četvrtak uputila Saboru na ratifikaciju Sporazum o slobodnom tranzitu kroz teritorij Hrvatske u luku Ploče i iz nje i kroz teritorij BiH u Neumu. Taj sporazum su, kako piše u Vladinom obrazloženju, nakon dugih i teških pregovora uz posredovanje SAD-a još 1998. u ime Hrvatske i BiH potpisali Franjo Tuđman i Alija Izetbegović. Parlamentarna skupština BiH je već potvrdila taj sporazum te se iz Sarajeva već dulje inzistira na tome da isto učini i Hrvatska. Sporazum na sjednici Vlade nije prošao glatko, jer je odlaganje njegove verifikacije zatražio ministar pomorstva, prometa i veza Alojz Tušek. Većina je, međutim, bila za to da se taj sporazum uputi u saborski postupak.

Što je, dakle, sporno u sadržaju tog sporazuma na koji je bivša vlast pristala nakon posredovanja SAD-a, a sada ni nova, koalicijska Vlada njime nije posve zadovoljna? Najprije treba reći da se taj sporazum potpisuje na 30 godina (a ne na 99, kako se također predlagalo), što znači da ga nakon tog razdoblja, kad bi se u međuvremenu utvrdilo da je nepovoljan za Hrvatsku, neka nova Vlada ne mora produljiti.

Tim se sporazumom, među inim, određuje da Hrvatska dobiva pravo slobodnog prolaska (nesmetanog tranzita) roba i ljudi preko Neuma, a BiH od Ploča do granice s BiH (Doljani kod Metkovića). Tranzit roba i ljudi kroz ta područja bio bi uzajamno oslobođen fiskalnih obveza (dakle, bez carinskih pristojbi i administrativnih taksa). Carinski nadzor nad sumnjivim pošiljkama bi se obavljao uz posredništvo predstavnika Ureda Europske komisije za carinsku i poreznu pomoć, koji bi bio jamac objektivnog nadzora u skladu s nacionalnim carinskim propisima.

U sporazumu se, doduše, navodi da se slobodna zona u luci Ploče osniva u skladu s hrvatskim zakonodavstvom te da njezini korisnici iz BiH ne mogu obavljati sve djelatnosti, koje su inače predviđene hrvatskim Zakonom o slobodnim zonama (bankarske poslove i poslove osiguranja na području slobodne zone). Međutim, u slobodnoj zoni za BiH, u luci Ploče, koja će biti oslobođena carina, poreza ili drugih naknada (osim komercijalnih pristojbi za korišenje objekata u zoni) moći će se, piše u sporazumu, obavljati »skladištenje, preslagivanje, sortiranje, pakiranje, prepakiranje, etiketiranje, sastavljanje, rastavljanje, obrada, proizvodnja i ponovno sastavljanje roba«. Svi ti poslovi u zoni BiH u luci Ploče ne mogu se podvrći »bilo kojem režimu oporezivanja«, osim poreza i davanja koje Hrvatska i BiH primjenjuju svaka na svoje gospodarske subjekte, dok će se na robu koja napušta zonu primjenjivati carinski sustav zemlje u koju se uvozi.

Zonom, prema tom sporazumu, upravlja Lučka uprava, koja treba imati 13 članova od kojih pet imenuje BiH. Svaku odluke Lučke uprave, koja utječe na zonu, mogu osporiti tri člana te uprave. U tom slučaju, spor ide pred povjerenstvo koje će, zapravo, biti ne samo nadzorno tijelo nego i stvarni upravitelj slobodne zone u Pločama, jer može osporiti svaku odluku Lučke uprave, ako se, po njihovoj procjeni, to tiče ovog sporazuma.

Povjerenstvo se sastoji od sedam članova. Tri su iz BiH, tri iz Hrvatske, a sedmog člana imenuje Međunarodni sud za pravo mora. Ta osoba je ujedno i predsjednik povjerenstva. U vezi s njegovim ovlastima, u sporazumu piše: »Ako šest članova koje su imenovale stranke (Hrvatska i BiH) ne može postići suglasje, predsjednik povjerenstva donijet će konačnu odluku. Odluke povjerenstva bit će po snazi iznad bilo koje odluke Lučke uprave (osim onih koje se ne odnose na BiH), te će biti obvezujuće za Lučku upravu i za stranke«.

Luka Ploče većinu svog profita zarađuje na poslovima koje obavlja za potrebe poduzeća iz BiH. Je li takav sporazum, kojim Hrvatska dobiva pravo slobodnog prolaza kroz Neum, dovoljna cijena za tu pogodnost? Naime, tim sporazumom Hrvatska ustupa isto pravo nesmetanog prolaza za robu i ljude od Doljana (nedaleko od Metkovića) do luke Ploče te dodatno ustupa i slobodnu zonu za BiH u Pločama i k tome upravu nad lukom Ploče stavlja pod neku vrstu protektorata. Ministar Alojz Tušek je to označio sintagmom da se »odredbama o upravljanju lukom Ploče ograničava samostalnost Lučke uprave«.