Ho�e li vi�e dr�avnih subvencija iz prora�una dobiti seljaci ili brodograditelji? Ho�e li se novac od privatizacije tro�iti na gradnju �a�i�evih stanova ili Tu�ekovih cesta? Ima li u Hrvatskoj gotovih i razra�enih ulaga�kih projekata u koje �e Svjetska banka biti spremna ulo�iii svojih 200 milijuna dolara kredita obe�anih na�oj zemlji? To su samo neka od pitanja o kojima bi se trebalo najvi�e raspravljati u aktualnoj polemici o novom dr�avnom prora�unu.

Na �alost, o takvim se pitanjima uglavnom ne razgovara jer je mnogo lak�e govoriti kako prora�un nije socijalan, ili nije razvojan, ili nije ne�to tre�e, �to god to zna�ilo. �ak se i institucija kao �to je Crkva upustila u tu jalovu raspravu pa biskupi sada razbijaju glavu dvojbama je li socijalno osjetljivija ljevica koja bi to trebala biti po vokaciji ili je ipak desnica socijalnija od ljevice jer o tome vi�e pri�a?! A za�to bi odgovorni - i oni koji se �ele takvima prikazati - trebali razgovarati o spomenutim pitanjima? Razlog je jednostavan: upravo o takvim prora�unskim rje�enjima ovisi ho�e li u Hrvatskoj biti novih poslova, novih radnih mjesta i novih proizvoda. Bude li toga, dr�ava �e mo�i biti i socijalno dare�ljivija jer �e imati vi�e prihoda.

Hrvatskoj trebaju i ceste i stanovi, ali nije isto graditi stanove i ceste. Ulaganje u cestogradnju je dugoro�an posao koji ulo�eno vra�a mnogo kasnije nego u slu�aju stanova �ija gradnja mo�e preko no�i pokrenuti niz drugih gospodarskih grana. Ceste �e vi�e zna�iti razvoju turizma, ali gradnja stanova mo�e biti i dobar politi�ki potez. Kome dati vi�e novca - �a�i�u ili Tu�eku - zbog toga je va�no strate�ko pitanje, a ne tek rutinska rasprava.

A slu�aj kredita Svjetske banke ogledni je primjer nerazumijevanja stvarnih problema u na�oj zemiji. Naime, to je novac koji mo�e slu�iti uglavnom za razvoj maloga i srednjeg poduzetni�tva, za otvaranje novih obrta i proizvodnje, koji mogu zaposliti i otpu�tene policajce i nezaposlene ekonomiste. Prvu tran�u od 100 milijuna dolara Vlada je planirala "povu�i" i "podijeliti" ve� do kraja ove godine, ali kome dati novac?! Tko u na�oj zemlji ima gotove programe ulaganja? Tkoje voljan baviti se obrtom i proizvodnjom, a ne trgovinom? O tome treba razgovaratijer bi upravo novi, mali i srednji poduzetnici morali biti oslonac zapo�ljavanja i socijalne sigurnosti hrvatskih radnika u najbli�oj budu�nosti.

U na�elu, prora�un je uvijek prilika da se poka�e i istakne politi�ka orijentacija kako onih koji ga sastavljaju, tako i onih koji ga kritiziraju. No, to na�elo te�ko mo�e vrijediti za hrvatske uvjete jer se u sada�njoj situaciji svaka odgovorna vlada - bilo lijeva, konzervativna ili liberalna - mora isto pona�ati: smanjiti javnu potro�nju i uvesti kontrolu u tro�enju svake prora�unske kune. �alosno je samo to �to i u samoj vladaju�oj koaliciji svi to ne shva�aju.

Pojedini �elnici vladaju�ih stranaka i dalje se radije bave politi�kim nadmudrivanjem o biskupskim izjavama, umjesto da predlo�e kako �to pametnije i isplativije ulo�iti ono malo prora�unskog novca koji je jo� na raspolaganju. Ruku na srce, ali u Hrvatskoj uop�e nema rasprave o dr�avnom prora�unu. S jedne strane, za to je kriva i Vlada koja prora�un skriva u Crkven�evu laboratoriju, ali s druge strane - ako se izuzmu "dosadni" novinari - malo koga zanima njegov sadr�aj.

Svima je sada va�nije tko �e biti Budi�in protukandidat za �efa HSLS-a, �to �e u�initi Vesna Pusi� ako Sabor smijeni �a�i�a ili �to Tom�i� misli o svadi Kaptola i Vlade. Tek kada stotine stranica svje�e otisnutoga prora�una stignu u Sabor, u glavama mnogih rodit �e se ideje o boljoj raspodjeli novca. Ali i tada �e vi�e vremena biti potro�eno na rasprave o gradnji ove ili one sportske dvorane i i financiranju zavi�ajnih klubova, nego �to �e netko otvoriti ozbiljnu raspravu o na�im realnim mogu�nostima.