Slobodna Dalmacija: 14. 11. 2001.

POTPUNI APSURDI TAJNE SLUŽBE U BiH LEGALNO I S NOVIM ČELNICIMA I DALJE ZANEMARUJU ZAJEDNIČKI DRŽAVNI INTERES

Tri obavještajne službe špijuniraju - jedna drugu

Sigurnosno-obavještajnim službama u demokratskom svijetu zadaća je štititi zajednički državni interes, dok se u BiH njihova djelatnost isključivo odnosi na međusobno špijuniranje - Novi čelnik AID-a Munir Alibabić 1983. je provodio istragu oko slučaja Alije Izetbegovića i skupine muslimanskih fundamentalista te ih otpremio na višegodišnju robiju

Piše: Blanka MAGAŠ

Mogu li se tri postojeće, zasebno organizirane obavještajno-sigurnosne službe koje sada legalno egzistiraju na prostoru BiH objediniti i zajednički štititi nacionalni državni interes, pitanje je na koje će, sudeći prema sadašnjim kalkulacijama, odgovor dati najvjerojatnije visoki predstavnik.

Teško je, naime, povjerovati, prema dosadašnjim iskustvima, da će se mimo Wolfganga Petritscha tri zainteresirane strane u BiH uspjeti dogovoriti o zajedničkoj sigurnosno-obavještajnoj službi kada bošnjački predstavnici već sada javno govore kako ne daju AID, u Republici Srpskoj smatraju posve logičnim postojanje vlastite sigurnosno-obavještajne službe, a Hrvati u BiH, iako prilično inferiorni u tom segmentu, egzistenciju svoga SNS-a dovode u vezu sa zaštitom vitalnih nacionalnih interesa iako se ta služba do sada u tome nije odviše proslavila.

Nestabilna zemlja

SNS-u se, naime, predbacuje kako nije dovoljno argumentirao i obradio ni jedan zločin počinjen nad Hrvatima u BiH, a mogao je jer je dokaza bilo napretek.

I dok se u demokratskim državama pojam nacionalne sigurnosti označava kao pojam državne sigurnosti pa je stoga takva služba i organizirana na razini države, u BiH je ona shvaćena vrlo prizemno i organizirana kao sigurnost konstitutivnih naroda svakoga napose.

Sigurnosno-obavještajnim službama u demokratskom svijetu zadaća je štititi ustavno uređenje, teritorijalnu cjelovitost, neovisnost, suverenitet i međunarodni subjektivitet države, dok se u BiH prema procjeni međunarodnih dužnosnika njihova djelatnost isključivo odnosi na međusobno špijuniranje.

— Analizirajte samo apsurdne odnose AID-a i SNS-a. Oni se financiraju iz istoga federalnog proračuna, nije poznato kome su odgovorne, čelne dužnosnike imenuju im bošnjački i hrvatski članovi Predsjedništva, a službe su u konačnici mogući izvor krize jer se međusobno sudaraju i suprotstavljaju, kazao nam je visoki međunarodni dužnosnik koji je želio ostati anoniman.

— Sve dok se obavještajno-sigurnosne službe ne ustroje na razini države BiH će biti nesigurna i nestabilna zemlja, kazao je naš izvor, jer će postojati prostor za funkcioniranje parainstitucija i njihove zloupotrebe od pojedinaca i centara moći kako u BiH, tako i izvan nje.

Kako bi se barem u Federaciji formirala i ozakonila zajednička sigurnosno-obavještajna služba jer dosadašnje egzistiraju prema starim zakonima Herceg-Bosne i Republike BiH, federalna je vlada odmah po formiranju 15. travnja usvojila o tome nacrt zakona.

Iznuđena ostavka

Zbog čega je taj materijal sve do rujna čekao ulazak u parlamentarnu proceduru nije poznato, a da se nije dogodio 11. rujan, vjerojatno ni do sada ne bi tamo dospio.

Nakon terorističkog akta na SAD o nacrtu toga zakona 18. rujna raspravljao je federalni Dom naroda i zaključio kako je on dobra podloga za izradu prijedloga zakona, dok se u Zastupničkom domu, iako mu je materijal upućen na žurni postupak, o nacrtu spomenutog zakona raspravljalo tek 9. studenog ove godine.

Zastupnički dom je, naime, zaključio kako je najbolje da vijeće ministara BiH pristupi izradi nacrta zakona o sigurnosno-obavještajnoj službi na razini države te tako oprao ruke od mogućeg donošenja zakona na federalnoj razini.

U međuvremenu se dogodilo iznuđivanje ostavke federalnog ministra unutarnjih poslova Muhameda Bešića i dok se previše nije žurilo s imenovanjem njegova nasljednika (još nije potvrđen u parlamentu), po žurnom je postupku umjesto Kemala Ademovića na mjesto direktora AID-a (bošnjačka sigurnosno-obavještajna služba) imenovan Munir Alibabić Munja.

Vidjevši da od zajedničke federalne sigurnosno-obavještajne službe neće biti ništa, predsjedavajući Doma naroda dr. Ivo Komšić potegao je pitanje hrvatskoga nacionalnog interesa te tako "prouzročio" imenovanje i novog direktora SNS-a (hrvatska obavještajno-sigurnosna služba) Ivice Vukšića.

Dok je Vukšić kao dosadašnji djelatnik SNS-a prilično anonimna osoba i nema značajnije rukovodno iskustvo u sigurnosno-obavještajnoj službi, dotle se Munir Alibabić ističe kao osoba koja je prije rata bila na čelu Odjela za suprotstavljanje djelatnostima unutarnjih neprijatelja u "Centru služne bezbednosti" u Sarajevu.

Spominje se njegova djelatnosti u vezi s istragom oko slučaja Alije Izetbegovića 1983. godine, nakon čega je nekoliko Bošnjaka optuženo za muslimanski fundamentalizam i opremljeno na višegodišnju robiju.

Koordinacijsko tijelo

Nakon demokratskih promjena u BiH Alibabić je obnašao dužnost načelnika Sektora državne sigurnosti i načelnika Centra službi sigurnosti u Sarajevu.

Kako bi se što skorije objedinile barem federalne sigurnosne službe dok se ne ustroji jedinstvena služba na razini države, predsjednik i dopredsjednik Federacije BiH odlučili su stoga imenovati koordinacijsko tijelo čija struktura još uvijek nije poznata.