PREDSJEDNICA ODBORA ZA UNUTARNJU POLITIKU I NAClONALNU SIGURNOST PREDLAŽE NOVI NAČIN RJEŠAVANJA AFERE PRISLUŠKIVANJA

ZAGREB - Predsjednica Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Đurđa Adlešić jučer je izjavila kako će na današnjoj sjednici svojeg odbora oblikovati prijedlog za formiranjem istražnog povjerenstva koje će se baviti dosjeima tajnih službi.

“Tražit ću da se u povjerenstvo uključi i Vlada. Ne bježim od parlamentarnog povjerenstva, ali radi se o problemu o kojem se i Vlada mora očitovati. U takvo povjerenstvo morao bi biti uključen i sam vrh obavještajne zajednice, primjerice vicepremijer Goran Granić”, rekla je Adlešić za naš list. Na upit hoće li buduće povjerenstvo provjeravati jesu li sporni dosjei otvoreni nezakonito, Adlešić je odgovorila da je baš zbog nezakonitosti i tražila otvaranje dosjea.

“Zadovoljstvo mi je što su dosjei otvoreni i što je MUP prihvatio stav Odbora da se oni ne uništavaju,” rekla je Adlešić i dodala da će se predstavnici Odbora za nacionalnu sigurnost uskoro sastati s ministricom pravosuđa Ingrid Antičević Marinović. Na tom će sastanku biti govora o Zakonu o zaštiti tajnosti podataka, kao i o modelu oduzimanja privatnih obavještajnih arhiva, nastalih u ljeto prije trećesiječanjskih izbora.

Kako se slučaj SZUP-ovih dosjea razvija, sve češće bodu oči tvrdnje iz MUP-a da su prisluškivanja rađena po zakonu. Saborski zastupnici vladajuće koalicije uglavnom misle da se nije radilo o zakonski opravdanoj aktivnosti, no, također, ne misle da bi trebalo formirati saborsko istražno povjerenstvo koje bi se pozabavilo (ne)zakonitošću prisluškivanja građana u vrijeme HDZ-a. Svi ponavljaju da je to posao kojim se mora pozabaviti pravosuđe.

Predsjednik Kluba zastupnika HSS-a Luka Trconić podsjeća da je još 1999. godine ondašnja oporba, a sada vlast, tražila formiranje istražnog povjerenstva o prisluškivanjima. No, HDZ-ova većina je taj prijedlog odbila. “Istražna povjerenstva imaju smisla kad je došlo do nekog kratkog spoja u državnim tijelima zaduženima za provođenje zakonitosti, pa im onda povjerenstvo čisti put kako bi mogli obaviti svoj posao”, objašnjava Trconić. No, predsjednik Kluba zastupnika HSS-a smatra da bi to zasad bilo preuranjeno. Slično misli i Zdravko Tomac, potpredsjednik Sabora. “Mi smo sad na vlasti i ako želimo nešto istražiti ne moramo formirati istražno povjerenstvo”, kaže Tomac, čiji dosje je jedan od onih koji su nestali. “Znam da postoji, jer su u 'Feral tribuneu' objavljeni čak i transkripti telefonskih razgovora moje žene”, kaže Tomac, dodajući da samo ne zna tko ih je odnio iz arhiva. Trconić kaže da bi “trebalo procesuirati odgovorne za ovaj prvorazredni škandal”, a Ivan , Ninić, SDP-ov saborski zastupnik i potpredsjednik Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost izlaže i na temelju čega bi se moglo utvrditi kršenje zakona.

Naime, ministar unutarnjih poslova je doista imao zakonsku mogućnost da odredi mjere prisluškivanja nad osobom koju procijeni sumnjivom. Međutim, da bi sve bilo po zakonu, određena osoba bi morala biti osumnjičena za terorizam, šverc drogom, ili ugrožavanje nacionalne sigurnosti. “Budući da je jasno da uhođeni građani nisu imali nikakve veze s tim, očito je da se radilo o politički motiviranim prisluškivanjima”, kaže Ninić. Štoviše, mjera prisluškivanja se za svakog osobno morala produživati svaka četiri mjeseca, a u slučajevima koji su već izašli u javnost posve je jasno da se nakon tog perioda moglo utvrditi da prisluškivane osobe ne spadaju ni u jednu od tri sumnjive grupe i - prekinuti s obavještajnom obradom. No, u slučaju nekih novinara prisluškivanja su, iako je bilo očito da nema ni govora o njihovom ugrožavanju nacionalne sigurnosti, trajalo i po osam godina. “Jasno je da je svaki sljedeći potpis na produžetak prisluškivanja bio protuzakonito i kazneno djelo”, rezolutan je Ninić. I on drži da je bolje da se s tim problemom bave pravosudni organi, nego saborsko istražno povjerenstvo, a pojedinci bi sami trebali, na osnovu svojih dosjea, odlučiti žele li kazneno goniti odgovorne za prisluškivanje.