Slobodna Dalmacija: 15. 11. 2001.
RAZGOVOR:
CLIFFORD BOND, NOVI AMERIČKI VELEPOSLANIK U BOSNI I HERCEGOVINIBUDUĆNOST BiH JE U INTEGRACIJI, A NE U ETNIČKIM PODJELAMA
Vidim da je budućnost BiH u stvaranje građanskog društva koje će se integrirati, takvo kakvo je, a odgovornost za to leži na građanima ove zemlje. Fokusiranje na etničku pripadnost je korak unazad. Treba se, ustvari, fokusirati na 21. stoljeće i uvjete koji će omogućiti da BiH postane dio Europe
Pišu: Zdravko NIKIĆ i Ilija ŠAGOLJ
Od gradonačelnika Mostara Nevena Tomića i dogradonačelnika Hamdije Jahića čuo sam da bi se Stari most u Mostaru trebao obnoviti do 2003. godine. Ako i tada budem na sadašnjoj dužnosti, želio bih prvi prijeći preko obnovljenoga Starog mosta - kazao je u interviewu za Fenu američki veleposlanik u BiH Clifford Bond.
Govoreći o svome posjetu Mostaru, B
ond je kazao kako pozdravlja suradnju vlasti u tome gradu koja je usmjerena ka njegovoj integraciji i izgradnji društva kakvo je bilo prije rata. Naglasio je kako je nedostatak integracije prepreka i gospodarskome napretku Mostara te da se puno više mora raditi na povratku ljudi u prijeratne domove.Politika nam nije antihrvatska
Kazao je kako razumije da nedostatak integracije zakona, ministarstava i proračuna u Mostaru utječe na nemogućnost općina da osiguraju neophodne usluge svim građanima. Iznoseći utiske iz razgovora, kazao je kako cijeni rad nevladinih, lokalnih i međunarodnih organizacija na ovome području kada je u pitanju promoviranje biznisa, povratak ljudi, zaštita prava žena i mladih.
Gospodine Bond, kratko ste vrijeme u BiH. Vaši prvi utisci o ovoj zemlji i hoćete li nastaviti kontinuitet politike Vašega prethodnika Millera kojega Hrvati zovu tvorcem Alijanse i kod kojih nije uživao baš velike simpatije?
Mislim da ćemo nastaviti našu politiku u BiH. Želim biti jasan - nije to politika veleposlanika kao osobe, a sastoji se iz dva dijela: daljnja implementacija Daytonskog sporazuma, gdje je od velike važnosti pružanje pomoći povratku izbjeglica i stvaranje multietničkog društva kakvo je ovdje bilo prije rata, a drugi dio tih nastojanja je da se pomogne BiH da krene putem integracije u Europu.
Ne prihvaćam pretpostavku da je američka politika antihrvatska. Mi pokušavamo pružiti potporu svim narodima u BiH da se ide u pravcu postajanjem dijela Europe.
Kako vidite buduću BiH - s tri entiteta ili bez njih, kao kantoniziranu, decentraliziranu državu, ili pak ovakvu kakva je sada? Je li vrijeme za mijenjanje Daytonskog sporazuma?
Dayton je proizveo Mirovni sporazum i Ustav. Ja vidim da je budućnost BiH u stvaranje građanskog društva koje će se integrirati, takvo kakvo je, a odgovornost za to leži na građanima ove zemlje.
Fokusiranje na etničku pripadnost je korak unazad. Treba se, ustvari, fokusirati na 21. stoljeće i uvjete koji će omogućiti da BiH postane dio Europe...
Vi govorite kako bi trebalo stvoriti nešto što smo već imali u bivšoj Jugoslaviji...
Ne, ne govorim uopće o stvaranje bivše Jugoslavije već o društvu u kojemu će svi građani uživati sva ljudska prava i slobode.
Gledajte u budućnost
Ali, u ovoj je zemlji bio rat između tri naroda, tri suprotstavljene vojske. Je li razlog tome neriješeno nacionalno pitanje? Smatrate li to pitanje u BiH rješenim i jesu li vladajuće stranke spremne ići u izgradnju građanskog društva koje će BiH integrirati u Europu?
Hrvatski narod ima jako važne mehanizme zaštite prema Daytonskom sporazumu i kao drugi narodi u BiH moraju se angažirati u radu državnih institucija. Dakle, ljudi se trebaju fokusirati na budućnost, a ne na prošlost, jer je to put ka Europi.
BiH sporo rješava politička i ekonomska pitanja. Velik dio krivice za to snose domaći političari. Mislite li da dio krivice snosi i međunarodna administracija u BiH?
Mislim da svi sada možemo pokazivati prstom jedni na druge, ali uvjeren sanm da to nije toliko produktivno. Građani i lideri BiH moraju raditi zajedno s predstavnicima međunarodne zajednice kako bi se našla rješenja za određene probleme kojih smo svi svjesni. U ovome je trenutku bitnije no ikada da građani i lideri u BiH preuzmu odgovornost za reformu zemlje.
Kako gledate na Alijansu za promjene u kojoj su stranke različite političke orijentacije i za koju kažu da je neprirodna koalicija. Ima tu i lijevo i desno orijentiranih stranaka čiji su lideri bili na vlasti dok je u BiH plamtio rat. Jesu li oni spremni voditi ka ozdravljenju ovoga društva?
Rekao bih da je međunarodna zajednica uvidjela kako je Alijansa konstruktivan partner i fokusirana je na budućnost ove zemlje kao dijela Europe.
Pomoć u borbi protiv terorizma
Na vašem je biračkome tijelu da odluči hoće li Alijansa ili stranke koje je čine i dalje ići ka političkom i ekonomskom razvoju zemlje, ili će povjerenje dati nekome drugom na predstojećim izborima. Demokracije jednostavno funkcionira na taj način.
Otkud mudžahedini u BiH, kako su došli, na čiji poziv i s kojim ciljem?
Rekao bih kako smo svi svjesni činjenice da su određeni strani borci ušli u BiH za vrijeme rata. Ono što nas brine je da saznamo jesu li ti ljudi uključeni, povezani na bilo koji način s terorističkim grupacijama, poput Al Qaide ili s grupacijama koje podržavaju terorizam.
Mislim da vaše vlasti provode istragu koja se odnosi na određene pojedince, kako bi se donijela odluka o tome predstavljaju li oni prijetnju BiH. Mi smo kao Vlada spremni pomoći BiH u borbi protiv terorizma, a vlasti u BiH rekle su da sebe žele vidjeti kao dio rješenja toga problema.
Spremni smo, dakle, pružiti pomoć tamo gdje smatramo da bi to bilo od koristi, kao što je, npr. nadogradnja državne granične službe i unapređenje sposobnosti vaših snaga za provedbu zakona.
Sva tri naroda u BiH imala su svoje vojske i svoje dragovoljce. Mudžahedini se povezuju s jednim narodom. Imaju li druga dva naroda ljudi koji su ostali nakon rata koji bi se mogli vezati s terorizmom?
Neću davati komentare o događanjima u BiH prije moga dolaska. Siguran sam da imate domaće političare i novinare koji imaju određene stavove o tim pitanjima.
Vaš komentar na tvrdnje Međunarodne krizne skupine (ICG) da je teroristička prijetnja islamista, što se tiče zemalja Balkana, jedino realna u BiH.
Ne mogu govoriti u ime ICG-a i ne znam koja im je osnovica bila za takvu analizu. Ako pogledate međunarodne medije koji izvješćuju o prijetnji terorizmom diljem Europe, vidjet ćete da ima još i drugih europskih zemalja za koje se navodi da su teroristi u njima radili određene aktivnosti kao i to da su funkcionirale terorističke ćelije, pa ne bih pojedinačno izdvajao BiH.
Kako komentirate podizanje optužnice protiv Alije Izetbegovića od čelnika RS?
Mi poštujemo proceduru koju provodi haaški Tribunal za bivšu Jugoslaviju i do Tribunala je da provodi aktivnosti na temelju informacija koje dobije, ako smatraju da su one odgovarajuće i vrijedne.
Nema dogovora s Karadžićem
Osobno bih volio da RS istom energijom radi nešto na uhićenju osumnjičenih za ratne zločine onih koji se nalaze na njezinu području, kao što je to činila za prikupljanje određenih podataka za za podizanje navedene optužnice.
Svake godine međunarodna zajednica i SFOR obećavaju uhićenje Radovana Karadžića i Ratka Mladića do kraja godine, a oni su i dalje na slobodi.
Je li moguće da je međunarodna zajednica tako neučinkovita ili je po srijedi neki "prešutni sporazum" s njima, kao se o tome špekulira u javnosti.
Običnom je čovjeku nepojmljivo da se uspjelo uhititi i dopremiti u Haag Slobodana Miloševića, njihova mentora, dok su oni i dalje na slobodi.
Milošević je uhićen i odveden u Haag uz potpunu suradnju vlasti u Beogradu. Nama je neophodna potpuna suradnja vlasti u RS za to. Želim posebno naglasiti da ne postoji nikakav sporazum s njima i da je naše opredjeljenje da se oni privedu.
Kada će BiH postati samoodrživa država, tj. kada će njezini narodi moći živjeti od svojega rada i je li Vam poznat primjer da u svijetu postoji takav državni ustroj?
Imate kompleksnu državu, živite na Balkanu. Mislim da bi politički cilj BiH trebao biti u tome da se unaprijede ljudska i građanska prava svih njezinih građana.
Ako budete gledali u prošlost, te se budete fokusirali na etničkim shemama rješavanja političkih problema, mislim da to nije izvodljivo. Ako pogledate u budućnost, možete sebe vidjeti kao dio Europe, te će razlike postati manje važne. Slijeđenje vaše vlastite ekonomske mogućnosti u takvoj situaciji bit će važnije.
Zadržite svoje, a ne gazite druge
To malo asocira na stvaranje bosanske nacije, kakvu zagovara Alija Izetbegović. Vi kažete da se ne osvrće na povijest. Međutim, povijest ovih naroda je vrlo bogata.
Povijesno iskustvo nas uči da nije baš tako jednostavno riješiti nacionalno pitanje stvaranjem nadnacije, kao što je pokušao Benjamin Kallay. Ljudska prava za sve, da, sloboda za sve, da ali ne treba oduzimati identitet narodima koji žive u BiH.
Ne govorim o tome da se oduzima identitet bilo kome od naroda. Ljudi trebaju biti ponosni na vlastitu kulturu, jezik i svoju povijest. Ali to nije dio neke igre. Ako ste ponosni na ono što imate, to ne znači da morate biti protiv onoga što drugi ima.
U mojoj zemlji možete biti ponosni što ste Irac, katolik, protestant... ali mi smo naučili da to ne znači da se morate diskriminirajuće ponašati prema ljudima koji nisu kao vi.
Sve te različitosti pridonose društvu koje je veoma zdravo, otvoreno društvo i to proizvodi jednu dinamiku koju možete golim okom vidjeti ako odete u posjet SAD-u.
U Americi, npr. živi sedam milijuna muslimana koji slobodno prakticiraju svoju vjeru.
VOJSKA TREBA BITI MANJA
Od koga može biti ugrožena BiH i hoće li na toj procjeni biti utvrđen njezin budući vojni ustroj? Je li potreban ovoliki broj vojnika za jednu tako siromašnu zemlju?
Vaš vojni establišment treba postaviti budući ustroj vojske na osnovi procjene ugroženosti i onome što
vi smatrate prijetnjom vašoj zemlji.U sadašnjoj Europi ja ne vidim neku prijetnju koja bi bila upućena prema BiH, što je odmah argument za manju vojsku, za reformirane vojne snage i neku razinu koordinacije i integracije između vojski dva entiteta. Takve će promjene biti neophodne kako bi se BiH pridružila Partnerstvu za mir.