Vjesnik: 16. 11. 2001.
Vlada donijela proračun težak oko 77 mil
ijardi kunaPremijer ponudio »širu koaliciju za razvoj Hrvatske« / Račan: Proračun je razvojan i maksimalno socijalno pravedan, dok se plaće neće smanjivati / Granić: Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju EU što prije uputiti Saboru na ratifikaciju/ Vidović: Neće biti spektakularnih povećanja mirovina i dječjih doplataka
SANJA KAPETANIĆ
ZAGREB, 15. studenoga - »Država će u 2002. potrošiti 76,88 milijardi kuna, a u državnu će blagajnu ući 73,90 milijardi kuna. Vlada smatra da je taj proračun razvojan i maksimalno socijalno pravedan«, naglasio je u četvrtak premijer Ivica Račan. »Glavne značajke proračuna su poticanje razvoja i zapošljavanja, vrlo štedljiva državna potrošnja, osiguranje nastavka reformi, učvršćivanje ekonomske stabilnosti države, jačanje m
eđunarodnog, financijskog i gospodarskog rejtinga, smanjenje deficita i javnog duga, te nesmanjivanje plaća«, objasnio je premijer.»Proračun se temelji na pretpostavci da će hrvatsko gospodarstvo u sljedećoj godini rasti po stopi od tri do četiri posto. Razrađuje se i rezervna varijanta ako gospodarski rast zbog globalnih kretanja ne bude veći od jedan do 1,5 posto. Tada će se proračun morati smanjiti za najmanje tri milijarde kuna«, najavio je ministar financija Mato Crkvenac.
Jedan od temeljnih ciljeva proračuna jest ukupni deficit koji ne smije prijeći 4,25 posto bruto domaćeg proizvoda. Lani je taj deficit dosegao 6,4 posto, a u ovoj će godini biti, pretpostavlja se, 5,3 posto.
Smanjenje državne potrošnje
Vlada je posebno ponosna na to što je u proračunu za 2002. godinu udio uže državne potrošnje u proračunu uspjela smanjiti za gotovo dvije milijarde.
Vlada je zadovoljna i smanjenim planom zaduživanja koje će u sljedećoj godini dosegnuti oko 7,5 milijardi kuna, a proteklih je godina iznosilo 11 do 12 milijardi. Zbog toga će se javni dug u 2002. povećati za 2,9 milijardi kuna, a u ovoj je godini, primjerice, bio povećan za 4,5 milijardi.
»Glavni prateći proračunski dokument je Program razvojnih prioriteta Hrvatske od 2002. do 2004. godine. Za njega je Vlada već dobila podršku sindikata i poslodavaca«, naglasio je Račan.
»Bili bismo jako zadovoljni kad bismo dobili i širi konsenzus«, rekao je premijer ponudivši svim zainteresiranima »širu koaliciju za razvoj Hrvatske«.
Zapošljavanje i standard uz otvorenost, konkurenciju i stabilnost temeljne su odrednice tog programa zbog kojih vicepremijer Goran Granić predlaže da se Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju EU što prije uputi Saboru na ratifikaciju.
Ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović, čije će ministarstvo u sljedećoj godini potrošiti 25,58 milijardi kuna, naglasio je da je proračun i razvojan i socijalan, obrazloživši to, među ostalim, i postojanjem dviju potpuno novih stavki. U prvoj je 2,66 milijardi kuna za podmirenje tranzicijskog troška mirovinske reforme, a u drugoj 570 milijuna kuna namijenjenih izravnom poticanju zapošljavanja. Istaknuo je da u sljedećoj godini neće biti spektakularnih povećanja mirovina i dječjih doplataka, invalidnine će biti na dosadašnjoj razini, a manje novca bit će za kapitalna ulaganja na području socijale.
Ministar obrane Jozo Radoš ustvrdio je da je proračun za 2002. socijalno pravedniji od bilo kojeg prethodnog. Račan je dodao da cilj Vlade nije samo konsolidiranje države i izlazak iz krize, nego i osiguravanje gospodarskog razvoja kao temelja socijalne pravednosti. Zbog toga će u sljedeće tri godine glavni prioriteti Vlade biti povećanje zaposlenosti i poboljšavanje zaposlenosti radne snage, posebice stvaranje povoljnijih uvjeta za zapošljavanje mladih, žena te stanovnika otoka i područja od posebne državne skrbi. U temeljne prioritete u sljedeće tri godine Vlada je upisala i trajnu makroekonomsku stabilnost i održivi rast, podržavanje izvoza konkurentnosti i investicija, uspostavu učinkovite pravne države i sveobuhvatnu decentralizaciju, temeljitu reformu sustava obrazovanja i znanosti te pojačani rad na prihvaćanju standarda EU-a.
U sklopu monetarne kreditne i bankarske politike, Vlada ističe da se u sljedećoj godini računa s rastom cijena od četiri posto, u 2003., 3,8 dok bi se u 2004. rast cijena trebao ograničiti na tri posto, čime bi se Hrvatska uklopila u europske standarde. Tečaj kune trebao bi ostati stabilan, a kamatne stope smanjiti i približiti kamatama u zemljama EU-a. Vlada namjerava unaprijediti i sustav nadzora rada banaka s poticanjem štednje i razvojem sustava osigurane štednje u skladu s europskim standardima, što bi trebalo značiti da će se današnji iznos od 100 tisuća osigurane štednje ipak smanjiti.