Vjesnik: 16. 11. 2001.

I dalje pod prismotrom?

VINKA DREZGA

Promatrači OESS-a ostat će u Hrvatskoj i 2002. godine. Najavio je to - malo uvijeno, , doduše - šef ovdašnje OESS-ove misije Bernard Poncet. Razlozi za produljeni boravak kod nas su, tvrde promatrači OESS-a, polovično ispunjene zadaće u pogledu jačanja institucija civilnoga društva. Zar je to nešto novo? I najnovije izvješće namijenjeno Stalnom vijeću OESS-a, koje potpisuje Poncet, priznaje, doduše, hrvatskim vlastima napredak u odnosima s Haaškim tribunalom, primjerice, u primjeni Zakona o oprostu, procesuiranje ratnih zločina...

S druge strane, po tko zna koji put, ocjenu »nedovoljan« daje procesu povratka i to ponajprije izbjeglih Srba. U bilježnici OESS-a pomno su pobrojani i drugi »hrvatski minusi«: spora obnova ratom porušenih kuća, (ne)rješavanje problema sa stanarskim pravima te nacionalni sastav policije u hrvatskom Podunavlju koji je na štetu tamošnjih Srba. Predznakom »ni plus niti minus« ocijenjena je reforma pravosuđa te već famozno odugovlačenje sa Zakonom o HRT-u.

Iako su još 1997. godine Vladini krugovi tvrdili da OESS definitivno odlazi iz Hrvatske najkasnije krajem 2000. godine, njegove su misije u Hrvatskoj dobro zagazile već i u treće tisućljeće. Ako bi se njihova fizička nazočnost i dala progutati, bode u oči to što šest godina nakon dolaska, OESS u Hrvatskoj ima status tzv. velikih misija. OESS ima, naime, kod nas misiju gotovo dvostruko obimniju nego u Albaniji.

S obzirom na broj promatrača i godišnji proračun, Hrvatska je na razini OESS-ovih misija u BiH i na Kosovu, područjima koja su pod međunarodnim protektoratom. Šest godina nakon rata i gotovo dvije godine nakon »trećesiječanjske tranzicije«, Hrvatsku se tretira kao da je zemlja visokoga političko-sigurnosnoga rizika. A dok Hrvatsku već šestu godinu za redom podučavaju principima ljudskih prava, ovdašnji oesesovci najveći dio svojega godišnjega proračuna od oko 15 milijuna eura troše na same sebe, tj. na plaće. Tek manji dio (pet posto) odlazi na projekte povratka, potpomaganje nevladinih udruga i sl. Otkud takav OESS-ov pristup Hrvatskoj?

Nema sumnje da su posrijedi određene predrasude i patroniziranje spram zemalja i naroda bivše Jugoslavije. Prijetnjama i zazivanjima izvanrednih izbora Hrvatska i sama ide na ruku oesesovskoj slici o sebi kao nepredvidljivoj državi na uvijek nestabilnom Balkanu. No bez obzira na to, službeni se Zagreb s pravom želi konačno riješiti OESS-ova patronata. Tim više što i nedavno potpisani Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s EU-om obvezuje i Hrvatsku i petnaestoricu na jačanje i motrenje procesa izgradnje civilnoga društva.