Vjesnik: 17. 11. 2001.
Obvezno osiguranje automobila prosječno skuplje 165 kuna
Za ubiranje s
vih trošarina od iduće godine bit će zadužena Carinska uprava / Poštansku banku ne treba na silu privatizirati jer bi cijena bila preniska / Autocesta Zagreb - Split gradit će se povoljnim kreditima i koncesijama/ Razvojni projekti služit će za zapošljavanje mladihZAGREB, 16. studenoga - Obvezno osiguranje automobila koje se plaća prilikom registracije od iduće godine bit će u prosjeku skuplje 165 kuna, a samo za najskuplja vozila premije će biti 250 do 300 kuna skuplje. Izračunao je to pred novinarima na
brifingu u petak ministar financija Mato Crkvenac.Njegova računica proizlazi iz primjene novog poreza na premije osiguranja od automobilske odgovornosti po stopi od 15 posto, koji će se od 1. siječnja 2002. obračunavati na iznos obveznog osiguranja umanj
enog za osobne popuste vlasnika automobila.Obveznici novog poreza bit će, rekao je Crkvenac, osiguravajuća društva pa je moguće da neka društva neće ni prebaciti porezni teret na vlasnike automobila. Ministar je uzeo u obzir da prosječna premija osiguranja iznosi 1100 kuna. Uvođenjem tog novog poreza iduće bi se godine ostvario proračunski prihod od oko 230 milijuna kuna.
Povećanje trošarina na automobile i pivo, smatra ministar, neće biti veliko porezno opterećenje, jer će se na taj način prihodi proračuna povećati za manje od jedan posto.
Za ubiranje svih trošarina od iduće godine bit će zadužena Carinska uprava koja je dosad naplaćivala samo trošarine na robu iz uvoza, dok je naplatu posebnih poreza u domaćem prometu obavljala Porezna uprava.
Na upit zašto nisu povećane trošarine na cigarete, Crkvenac je odgovorio kako bi poskupljenje cigareta išlo na ruku švercerima kojima će se država uskoro suprotstaviti velikom akcijom. Osim toga, kazao je, cigarete su u Hrvatskoj skuplje nego u zemljama u okruženju.
Govoreći o budućnosti Poštanske banke, ministar je ustvrdio da tu banku ne treba na silu privatizirati jer bi njezina cijena u tom slučaju bila preniska. Likvidacija banke koštala bi državu oko 1,5 milijardi kuna, što je također neisplativo.
»Uz uspješan menadžment Poštanska banka može postati uspješna banka usmjerena na malo i srednje poduzetništvo, a preko nje država može obavljati i neke svoje transakcije. Postoje interesi iz zemlje i inozemstva da se banku dokapitalizira«, naglasio je Crkvenac.
Autocesta Zagreb - Split gradit će se, kaže ministar financija, povoljnim kreditima i koncesijama, no novca za gradnju neće nedostajati.
Ta je cesta jedan od razvojnih projekata koje Vlada predviđa u naredne dvije godine, dok o ostalim projektima ministar nije htio opširnije govoriti. Napomenuo je da se oni odnose na zapošljavanje, posebno mladih i obrazovanih ljudi kako oni više ne bi odlazili u inozemstvo.
Razvojni fondovi će u potpunosti ili djelomično financirati projekte s kojima će se svi zainteresirani moći javljati kao na javne natječaje koji će biti stalno otvoreni. Razvojni fondovi surađivat će s takvim fondovima u drugim državama. Vlada će, naglasio je Crkvenac, poticati regionalni razvitak posebice na nekim područjima.
»Da je Hrvatska dosad imala regionalnu politiku, Zagreb ne bi izgledao ovako kako izgleda, a Lika ne bi bila prazna«, ustvrdio je ministar Crkvenac.
Boris Orešić