Ne postoji opći politički i stručni konsenzus o tome kako je nezaposlenost najveći problem moderne Hrvatske, smatra hrvatski predsjednik / Mesić je istaknuo da je poticanje bržeg ekonomskog rasta polazište i pravi smjer ekonomske politike, ali bez ideologizacije znanosti, »jer znanost nije sluškinja politike«/ Vlada u zadnje dvije godine nije napravila čudo, ali je ostvaren pozitivan trend, ocijenio ministar financija

OPATIJA, 21. studenoga - »Uz nužnu suradnju ekonomske znanosti i gospodarstvenika, u ovom razvojnom trenutku Hrvatske možda je potrebnija bolja suradnja između hrvatskih ekonomista, državnih dužnosnika i političara koji su odgovorni za kreiranje i provođenje ekonomske politike«, rekao je hrvatski predsjednik Stjepan Mesić pred petstotinjak sudionika IX. savjetovanja »Ekonomska politika Hrvatske 2002.«, koje je u organizaciji Hrvatskog društva ekonomista u srijedu započelo u Opatiji.

Mesić je istaknuo da nije ispunjen uvjet tzv. makroekonomske stabilnosti za uspješan i dinamičan razvoj ako istodobno imamo neodržive tekuće deficite platne bilance i proračuna te rast vanjskoga duga, uz visoku nezaposlenost. Smatra da ne postoji opći politički i stručni konsenzus o tomu kako je nezaposlenost najveći problem moderne Hrvatske.

»Visoka nezaposlenost, koja se ne smanjuje, ekonomski rast po niskim stopama te s tim povezan stagnantan izvoz i veliki uvoz ključni su problemi našeg razvoja«, istaknuo je Mesić. Dodavši da se tim problemima Vlada mora pozabaviti, upozorio je na relativno visoku razinu javnih izdataka, javnog i vanjskog duga, što su posljedice nedovoljnog oporavka gospodarstva. Ističe da je poticanje bržeg ekonomskog rasta polazište i pravi smjer ekonomske politike, ali bez ideologizacije znanosti, »jer znanost nije sluškinja politike«.

Mesić je upozorio na velik utjecaj lobističkih interesnih skupina na izbor modela ekonomske politike. »Hrvatsko je gospodarstvo u visokom stupnju globalizirano«, rekao je Mesić; primjeren je udjel izvoza i uvoza robe i usluga u bruto domaćem proizvodu, tako da Hrvatska ima sve karakteristike tzv. male otvorene ekonomije. Podsjetio je kako je EU odobrio asimetričnu carinsku liberalizaciju za izvoz iz Hrvatske i zemalja jugoistočne Europe. Velik je obujam inozemnih izravnih investicija, posebice u telekomunikacije, trgovinu, bankarstvo i osiguranje, financijski sektor je znatno liberaliziran...

»Hrvatska nije u krizi; na putu smo prosperiteta«, rekao je u svom izlaganju ministar financija Mato Crkvenac. Dodao je da Vlada u zadnje dvije godine nije napravila čudo, ali je ostvaren pozitivan trend. Četiri najveća problema u državi trenutačno su nezaposlenost, sporost u provedbi reformi i otpor prema njima, niska proizvodna sposobnost i nedovoljno učinkovita pravna država i administracija.

»Do demokratskih izbora početkom 2000. godine bili smo, na žalost, svjedoci uvjeravanja tada vladajućih političara kako imamo "gospodarsko čudo", a manja skupina hrvatskih ekonomista imala je zadatak da racionalizira i "stručno" pojašnjava takve stavove. No, tamo gdje se događaju čuda, nema znanosti. U ekonomiji se čuda ne događaju«, izjavio je predsjednik Mesić, dodavši kako se utrošilo previše energije da bi se na kraju prihvatila očigledna činjenica kako je naše gospodarstvo u recesiji i podužoj krizi te da zaostajemo u ekonomskoj tranziciji, stabiliziranju menadžmenta i upravljanja poduzećima.

Predsjednik Mesić je na kraju svog izlaganja izrazio nadu da će završni rezultati i poruke s konferencije hrvatskih ekonomista biti vrijedan znanstveni doprinos za unapređenje nacionalne razvojne strategije, očekujući sasvim konkretne sugestije i prijedloge našoj ekonomskoj politici, odnosno njenim nositeljima i kreatorima.

Naglasivši da su znanstveni argumenti o stanju u Hrvatskoj nedostatni, ministar Crkvenac je rekao kako probleme koje je naveo predsjednik Mesić Vlada ima na umu pri koncipiranju daljnjih aktivnosti. Ministar je uvjeren kako nema uporišta u tvrdnjama da smo u recesiji, depresiji, nekontroliranom deficitu, socijalnoj bijedi...

»Ocjene o krizi u Hrvatskoj često su motivirane, ali nikad nisu objašnjene. Činjenica je, pak, da su plaće u Hrvatskoj samo 40 posto manje od plaća, primjerice, Slovenaca; društveni bruto proizvod Hrvatske raste - ove godine se kreće između 4,2 i 4,5 posto, i to u uvjetima kada u Europi gospodarski rast stagnira i približava se nuli. Za iduću godinu predviđa se gospodarski rast od 3,5 posto«, rekao je ministar Crkvenac, dodavši da je u posljednje dvije godine polučena gospodarska konsolidacija. U odnosu na 1999. godinu kada su devizne rezerve iznosile 2,5 milijardi kuna, one su danas 6,9 milijardi. Ukupna likvidna sredstva lani su povećana za 6,2 posto, a ove godine oko šest posto.

Crkvenac je istaknuo kako za iduću godinu Vlada novim paketom razvojnih mjera upućuje izazov gospodarstvenicima, bankarima, znanstvenicima... Riječ je o »Razvojnim prioritetima Hrvatske 2002.-2004.«, dokumentu koji će biti upućen u saborsku proceduru, a odnosi se na rast zapošljavanja i životnog standarda, otvorenost, konkurentnost i stabilnost. Saborski zastupnici raspravljat će o namjerama Vlade da osigura trajnu makroekonomsku stabilnost i održivi rast, izvoz, konkurentnost i investicije, učinkovitu pravnu državu i sveobuhvatnu decentralizaciju; da provede temeljitu reformu sustava obrazovanja i znanosti te monetarne, kreditne i bankarske politike; da potakne zapošljavanje, privatizaciju i restrukturiranje, malo i srednje poduzetništvo.

Ljiljana Pandža