Dnevni osvrt Kako je splitski HSLS donio tri suprotne odluake o istom pitanju piše Nataša Bakotić

Iako će politički analitičari reći kako su sloboda i nepostojanje stege u odlučivanju prirodni u liberalnoj političkoj opciji, potezi splitskog ogranka HSLS-a prije se mogu okarakterizirati kao grčevita borba za održavanje u foteljama nego kao liberalizam. Kako drukčije protumačiti da je taj ogranak u pola godine tri puta donio stopostotno različitu odluku o istoj stvari i time se doveo gotovo do raspada.

Polagana predaja HSLS-a u Splitu počela je prije posljednjih lokalnih izbora kada je Škarić odbio nastaviti koaliciju s SDP-om jer je, bez obzira na izborne rezultate, inzistirao na tome da ostane na mjestu gradonačelnika. Međutim, nakon poraza na izborima sa svoja četiri vijećnička mjesta od 25 HSLS je postao jezičac na vagi između ljevice i desnice, a prigrlio je one koji su mu jamčili ostanak i time desnom bloku osigurao većinu.

No, pristajući na to da mu drugi zamjenik bude Podrug, Škarić je izazvao bijes čelništva HSLS-a koje je sugeriralo da se postizborni dogovor ne poštuje. Tako je krajem rujna IO gradskog HSLS-a sa 18 od 20 glasova odbio podržati Podrugovu kandidaturu pa su uslijedili mnogi pregovori. Neki članovi HSLS-a čak su sugerirali Škariću da se, unatoč javnim međusobnim uvredama, vrati esdepeovcima i Podrugu ponudi neko solidno mjesto u sklopu gradske vlasti. No, nakon dva mjeseca isto to tijelo zdušno prihvaća Podruga. Petero članova Izvršnog odbora odlučilo je biti suzdržano, a jedini koji se čvrsto držao prethodne odluke jest njegov predsjednik Miroslav Buličić koji je najavio ostavku. Gradski ogranak time se podijelio na blokove i potpisao još veći poraz u budućnosti.