Ruske su kompanije, naime, do sada pokazale veliki interes za transport nafte naftovodom do Omišlja, a hrvatsko Ministarstvo gospodarstva i Uprava JANAF-a smatraju da pozicija Hrvatske na svjetskom financijskom tržištu omogućava investiranje u opremu potrebnu za pretvaranje jednosmjernog u dvosmjerni naftovod. Prema nekim procjenama, ulaganje u reverzibilne pumpe, skladišta i ostalu potrebnu opremu doseže između 20 i 25 milijuna USD, a projekt se može ostvariti u roku godinu dana. Glavni uvjet za pokretanje investicije je jamstvo ruskih tvrtki da će tim putem na Mediteran plasirati dovoljno nafte.

Razgovori o privatizaciji Ine i budućnosti njena ulaganja u Bijele noći uvelike, pak, ovise o kretanjima na svjetskom tržištu nafte. Cijena nafte u posljednje vrijeme pada pa se Vlada s Inom našla u sličnom položaju kao u pripremi drugog paketa privatizacije HT-a. Zbog toga su sve opcije privatizacije otvorene.

Ipak, svi su izgledi da će usprkos prodaji – dijela državnog udjela u matici Ine ili nekih organizacijskih cjelina – država i dalje ostati vlasnikom značajnog dijela nacionalne naftne kompanije. U Vladi smatraju da Inu još treba ojačati prije nego što se u većem dijelu privatizira, što neće biti lako jer je kompanija tek ove godine konsolidirana pa u razdoblju pada cijene nafte ne ulazi s profitnim zalihama koje su ostale svjetske naftne kompanije skupile u vrijeme enormnog povećanja cijena.