Ni vladajući niti oporba ne smatraju da je Sporazum ono najbolje što se moglo dogoditi Hrvatskoj na njezinu putu u Europu, jer on govori više o Hrvatskoj u južnoeuropskom, nego u europskom, srednjoeuropskom ili sredozemnom okruženju. No većina stranaka smatra da samo o Hrvatskoj ovisi koliko će koristi izvući, a koliko štete izbjeći, primjenjujući ga

ZAGREB, 25. studenoga – U sklopu procesa stabilizacije i pridruživanja trusnog i ratovima traumatiziranog područja jugoistočne Europe, od Hrvatske se traži regionalna suradnja sa susjedima. Na kakvim bi temeljima ona trebala biti i neće li Hrvatska na putu ka Europi biti usporena, noseći na leđima balkanski teret? Može li Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju ugroziti, na neki način, hrvatski suverenitet? O tim će dvojbama sasvim sigurno progovoriti i saborski zastupnici kad budu ovih dana na saborskom zasjedanju raspravljali o paketu zakona u vezi s provedbom Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Predstavnici oporbenih i vladajućih stranaka imaju, očekivano, potpuno različite stavove o tom ključnom pitanju hrvatske vanjske politike.

Član Glavnog odbora SDP-a Zdenko Franić odbija i svaku pomisao na to da je Hrvatska Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju zapečatila svoju balkansku sudbinu. Podsjeća na to da, prema odredbama Sporazuma, trebamo uspostaviti bilateralne odnose sa zemljama iz regije koje su i same potpisale takav sporazum ili će to tek učiniti. »Ali, ta suradnja ide do razine do koje ide i suradnja s EU-om. Ni više ni manje«, tvrdi. Suradnja se odnosi na uspostavu političkog dijaloga i zone slobodne trgovine, na koncesije glede kretanja roba, ljudi i kapitala, suradnju na području pravosuđa i unutarnjih poslova. »To su temelji na kojima funkcionira i EU«, kaže Franić. Sporazum je sročen tako da Hrvatskoj omogućuje da u određenom razdoblju - kao optimalno vrijeme predviđa se šest godina - provede sve reforme, kako bi svoj ukupni sustav uskladila sa sustavom EU-a.

Ali, time se ništa ne prejudicira, jer će se, u trenutku kad budemo spremni za ulazak u EU, ma tko bio na vlasti, raspisati referendum kao što su to učinile i druge zemlje. »Upozoravam i na to da, prema članku 124, Hrvatska može Sporazum i otkazati. I to je dokaz da se njime ništa ne prejudicira, ne prenosi se naš suverenitet ni na kakve nadnacionalne institucije. Čak i kad postanemo dio EU-a, nećemo prenijeti svoj suverenitet na Bruxelles, već ćemo ga podijeliti, pa da ćemo biti suvereni na cijelom području EU-a«, naglašava.

Dr. Mate Granić, predsjednik Demokratskog centra, naziva Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju prvim institucionaliziranim okvirom povezivanja Hrvatske s EU-om, pa je, s toga gledišta, važan i pozitivan korak u približavanju Europi. No, dodaje, to ne znači da je i najpoželjniji okvir za Hrvatsku. »Budući da on nije ni mediteranski niti srednjoeuropski, već tzv. jugoistočni okvir, u koji ulaze Hrvatska, BiH, Makedonija, Jugoslavija i Albanija, ali ispada Slovenija, jasno je da ne možemo biti potpuno zadovoljni. Čak i ako Hrvatska ispuni sve obveze iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, ona će još biti samo potencijalni kandidat za EU. Osim toga, u Sporazumu postoje i određene nedorečenosti koje mogu dodatno opteretiti naš hod prema Europi. Unatoč svim tim nedostacima, Hrvatska mora voditi aktivnu i snažnu regionalnu politiku na čvrstim temeljima bilateralne suradnje i interesa.

Osim toga, ubrzano mora usvajati europsko zakonodavstvo i provoditi gospodarske reforme. Samo će se tako Hrvatska, kao zemlja koja je sasvim sigurno u ovom trenutku ispred svih ostalih zemalja obuhvaćenih principom pridruživanja, uspjeti izdvojiti i doći u priliku da postane kandidat za EU, ali zato treba i odlučna vlada i znatan stupanj nacionalnog konsenzusa o europskom pitanju. Nitko Hrvatsku ne može vezati za bilo kakav balkanski okvir, politički ili gospodarski, ako bude sama vodila odlučnu politiku prema EU. No, Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sadašnja je realnost Hrvatske u odnosu prema EU«, uvjeren je dr. Mate Granić.

Predsjednik Liberalne stranke dr. Zlatko Kramarić smatra da Hrvatska neće nositi balkanski teret, ako se blisko poveže sa susjedima. »Ne vidim razloga da Hrvatska ne iskoristi područje jugoistočne Europe na najbolji način, jer se radi o velikom tržištu na kojemu hrvatska roba može biti i te kako konkurentna i atraktivna. Ja sam prvenstveno za gospodarsku ekspanziju i ne vidim razloga da i mi ne koristimo to gospodarsko područje kako to čini slovensko gospodarstvo«. Na pitanje zašto je za tu ekspanziju Hrvatskoj potreban politički okvir, dok se Slovenija nije dala utjerati ni u kakve »asocijacije«, dr. Kramarić odgovara da sve stvari treba promatrati kontekstualno. Dodaje da je Hrvatska supotpisnik Daytonskog sporazuma iz kojega za nju proizlaze neke dodatne obveze koje je Slovenija uspjela izbjeći. »U svim našim kontaktima s međunarodnim institucijama i političarima uvjeravaju nas u individualni pristup Hrvatske Europi. Koliko se sami potrudimo da se bitno razlikujemo od ostalih zemalja jugoistočne Europe, toliko ćemo biti honorirani, odnosno nećemo morati čekati ostale zemlje tzv. zapadnog Balkana da dostignu našu razinu«, uvjeren je dr. Kramarić.

Glavna tajnica HSLS-a Dorica Nikolić smatra da je regionalna suradnja nužnost, jer Hrvatska je tu gdje jest, odnosno ne može se »preseliti« na neko zgodnije mjesto gdje bi imala pitom i uspješne susjede. »Kakvi god jesu, sa susjedima morate surađivati, onako kako surađuju europske zemlje međusobno. Mi smo, na žalost, skloni govoriti u emotivnim umjesto političkim kategorijama - o »ljubavi« i »mržnji«, umjesto o interesima. Sve zemlje surađuju s onima s kojima im je to u interesu. Tako treba činiti i Hrvatska. Najveća zaštita suvereniteta postiže se, ako se radi u vlastitu korist. Dakle, o Hrvatskoj, a ne o Sporazumu, ovisi zaštita suvereniteta«, tvrdi Nikolić. »Dugo su govorili da je Hrvatska predziđe kršćanstva. Danas se stereotip mijenja, pa se govori o Hrvatskoj kao lokomotivi, makar nitko ne objašnjava gdje su i kakvi su vagoni koje lokomotiva treba vući. Ne treba se zamarati tim kategorijama, nego trčati svoju utrku prema Europi i pritom dobro paziti da nam netko ne stavi ruksak s kamenjem na leđa!« - preporučuje Dorica Nikolić.