Večernji list: 26. 11. 2001.
ZBOG DOSPIJEVANJA NA NAPLATU STARIH DUGOVA I RUPE U PRORAČUNU
Država 2002. u novi dug od devet milijardi kuna
Krediti su se prije uzimali samo u inozemstvu, a ubuduće će se dio pokriti na domaćem tržištu
Da bi pokrila sve planirane obveze, država će se, predložila je Vlada u proračunu, iduće godine dodatno zadužiti približno 9 milijardi kuna. Najveći dio novoga duga - oko 6 milijardi kuna - bit će potrošen na otplatu starih dugova, koji dospijevaju u 2002. godini, a oko tri milijarde kuna teže nova zaduženja. Prijašnjih se godina država svake godine zaduživala između 11 i 12 milijardi kuna, pa se spuštanje novog zaduženja na "samo" devet milijardi, odnosno smanjenje deficita sa 5,3 na 4,25, smatra uspjehom. To je bio i glavni uvjet MMF-a prilikom sastavljanja državne potrošnje u 2002. godini, koji je ministar financija Mato Crkvenac potpuno ispunio.
Fondovi ulažu u državne obveznice
Za razliku od prijašnjih godina, kada se država zaduživala isključivo u inozemstvu, uzimanjem kredita ili prodajom državnih obveznica, u 2002. godini država će dio minusa pokriti zaduživanjem i na domaćem tržištu. Priliku za to daje mirovinska reforma, odnosno izdvajanje dijela doprinosa iz plaća u drugi mirovinski stup. Privatni mirovinski fondovi, koji ovih dana provode oštru kampanju za privlačenje osiguranika, prikupljena sredstva za buduće mirovine neće smjeti ulagati bilo kako. Država ih je obvezala na to da najveći dio prikupljenog novca, najmanje 50 posto, investiraju u državne obveznice.
Očekuje se da će tijekom prve godine njihova rada privatni mirovinski fondovi iz doprinosa na plaće zaposlenih (onih 5 posto) skupiti između 2,5 i 3 milijarde kuna. Indirektno, najveći dio toga novca trebao bi biti vraćen državi, ali ovaj put kao pozajmica na koju će porezni obveznici plaćati kamate. Upravo će se iz tih kamata jednoga dana isplaćivati uvećane mirovine.
Pomoćnik ministra financija Hrvoje Radovanić napominje da još nije utvrđeno koliko će točno obveznica država plasirati na domaće tržište, niti kakve će kamate nuditi. Pratit će se, dodaje, prinos sredstava u privatne mirovinske fondove, te će im se na vrijeme osigurati odgovarajuća protuvrijednost državnih obveznica.
Vani su povoljnije kamate
Za razliku od građana koji svoje minuse na tekućim računima skupo plaćaju godišnjim kamatama i po 20 posto, država se, zahvaljujući rejtingu urednog i redovitog platiše starog duga, na inozemnim tržištima ipak zadužuje puno povoljnije - uz okvirne kamate od 6,5 posto. No, usporedbe radi, Nij
emci svoje deficite pokrivaju zaduženjem uz 4,5 posto kamata.- Teško je reći je li se državi više isplati zaduživati u inozemstvu ili na domaćem tržištu jer se uzima u obzir niz elemenata. Jedna od prednosti zaduženja na domaćem tržištu jest i to što kamate na pozajmicu postaju prihod domaćih subjekata - dodaje H. Radovanić.
Državnim se obveznicama dosta trguje na tržištima kapitala, kupuju ih banke i investicijski fondovi, a slove kao nerizična ulaganja jer za njihovu isplatu jamči država.
- Dobro je što će se država dijelom zadužiti i na domaćem tržištu kako ne bi rastao vanjski dug i ugrozila se eksterna likvidnost države. No, svako zaduženje ima granicu, ovisno o tome kako tržište procjenjuje opću sposobnost ekonomije. Sve dok ekonomija raste, može se povećavati i udio zaduženosti države jer se smatra da država može servisirati te dugove. Problem nastupa kada izostane ekonomski rast - komentira analitičar Zagrebačke banke Žarko Miljenović.
Izostane li očekivani rast u Hrvatskoj, tada će i mogućnost novog zaduženja, kojim se uglavnom servisiraju stari dugovi, biti niža.
Ljubica Gatarić