Hrvatskoj se diskretno daje do znanja da će biti kažnjena ne bude li surađivala s Haagom / To što je Gotovina otišao iz Hrvatske, Hrvatsku ne opravdava a Haaško tužiteljstvo doživljava to kao »neispunjavanje obveza«

BRUXELLES, 26. studenoga (Od Vjesnikove dopisnice) - Usprkos obećanjima, Europski parlament na svom plenarnom zasjedanju što će se ovoga tjedna održati u Bruxellesu, neće raspravljati o davanju zelenog svjetla Sporazumu EU i Hrvatske o stabilizaciji i pridruživanju, a to u završnoj parlamentarnoj proceduri zapravo znači da ga još neće formalno potvrditi.

Predstavnicima RH nekoliko je puta čvrsto rečeno da (i) potvrđivanje SSP-a ide ubrzanom tokom, a takvu su poruku u Luxembourgu i Bruxellesu nedavno dobili i najviši predstavnici RH, a potom i neki dužnosnici Vlade i Sabora na nekoliko europskih adresa.

Do ove točke priča ne zabrinjava, ako se tumači tako da je jedan od odbora EP-a smatrao shodnim da i on nešto kaže te da se zbog toga rasprava Europskog parlamenta o suglasnosti odlaže do iduće prigode. O odgodi su obaviješteni diplomatski predstavnici RH u Bruxellesu a ona im je objašnjena prezaposlenošću kao i proceduralnom činjenicom da je jedan od odbora »najavio svoje mišljenje«, što ostatak parlamentarnog pogona obavezuje na čekanje. Parlamentarna je praksa također da određeno pitanje krene u daljnju proceduru čak i kada netko u Parlamentu ima određene primjedbe, prijedloge ili, jednostavno, potrebu i želju da ga se čuje.

Odgoda ne mora značiti nikakvo zaustavljanje ili usporavanje procesa, ostane li u okvirima u kojima je službeno tumače. No, ona ima i svoju pozadinu. Izbor riječi obrazloženja »tehničkog odlaganja« ukazuje na sličnost sa slučajem Makedonije. I Makedonija je - u trenutku kada je došla u političke poteškoće i čim je izostalo potpuno ispunjavanje prihvaćenih uvjeta i zahtjeva međunarodne zajednice u vezi s rješavanjem statusa albanske manjine - osjetila što znači »tehničko odlaganje« i »manjak vremena«. Iako je bila prva zemlja regije jugoistočne Europe koja je dogovorila i potom potpisala svoj sporazum o stabilnosti i pridruživanju, iako su Bruxelles i druge prijestolnice popratile taj čin bučnim pljeskom, prvi problemi toliko su usporili proces ratifikacije da su ga doslovno zakočili.

Proces ratifikacije stavljen je tako - neformalno, naravno - na debeli led sve dok se zbivanja u Makedoniji ne vrate na zacrtane tračnice. U svjetlu praktičnih primjera ove inače standardne parlamentarne prakse, nije bez razloga sljedeće tumačenje: odlaganje rasprave o hrvatskom SSP-u, za sada samo do iduće plenarne sjednice Europskog parlamenta, može (iako ne mora) predstavljati prvo upozorenje Hrvatskoj da, prema shvaćanju u EU, stvari ne idu kako bi trebale ići.

Zapravo, Parlament čeka što će ovoga tjedna pred Vijećem sigurnosti izgovoriti glavna tužiteljica Haaškog suda, Carla del Ponte. Iz njezina je ureda već rečeno da je Tužiteljstvo primilo službenu informaciju hrvatskih vlasti o tome da haaški optuženik Ante Gotovina više nije na teritoriju Republike Hrvatske. Gotovini odlazak iz Hrvatske Hrvatsku ne opravdava, Tužiteljstvo to doživljava kao »neispunjavanje obveza«, potvrdila je novinarima glasnogovornica Tužiteljstva.

Idući je element mozaika činjenica da je dodatna pitanja u vezi sa Sporazumom Hrvatske i EU-a najavio parlamentarni Odbor za industriju, vanjsku trgovinu, istraživanje i energetiku. Ta se dodatna pitanja odnose na standardni tekst SSP-a(?!). Na čelu toga odbora je Carl Westendorp, osoba koja je nekoliko godina, u najtežim vremenima, bila visoki izaslanik za BiH. Među šezdesetak stalnih i još toliko zamjenskih članova toga odbora, izvjestan je broj parlamentaraca, dobro upućenih i (kako to parlamentarci znaju biti!) emotivno upletenih u stanje u BiH. Sam Westendorp nikad nije skrivao svoje neslaganje s metodama upotrijebljenim na Balkanu, uključujući zlodjela i etničko čišćenje.

Cijela priča o najavi tvrđeg stava EU-a može biti bura u čaši vode. Može, ali ne mora. Ako proceduralno, formalno pitanje Sporazuma s EU ne prođe iz tehničkih razloga - zbog prezaposlenosti, prezauzetosti i tijesne satnice - ili zato što ga nisu proučile nadležne parlamentarne službe, a istovremeno je - ali prije javnog priznanja da je jedan haaški optuženih utekao hrvatskim organima gonjenja - bez diskusije, glatko, preskočen drugi odbor EP-a, onaj za vanjsku politiku, to će biti definitivan znak da nešto zaista nije kako valja i da je na tračnice što Hrvatsku vode prema EU, bačen prvi klip. Klip, naravno, nije stvorio Bruxelles, ali je i on predviđen u bloku političkih uvjeta za Sporazum o stabilnosti i pridruživanju ...